Studenac ima 3.095 zaposlenih više od Lidla, ali gotovo 570 milijuna eura manje prihoda

Deset najvećih hrvatskih trgovaca posluje s vrlo različitim brojem zaposlenih, formatima trgovina i razinama prihoda po zaposlenom. 

Lidl s manje od 3.800 zaposlenih ostvaruje više od 375.000 eura prihoda po radniku, dok je Studenac na oko 124.000 eura. 

Razlika otkriva koliko se ekonomika velikih supermarketa i diskontnih trgovina razlikuje od guste mreže malih prodavaonica.

Na prvi pogled Studenac i Lidl nalaze se relativno blizu vrha hrvatske trgovine. Lidl je drugi najveći trgovac mješovitom robom u zemlji, dok Studenac zauzima šesto mjesto. Pogled na broj zaposlenih, međutim, pokazuje dvije gotovo suprotne poslovne konstrukcije.

Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, Studenac je u 2025. godini imao 6.890 zaposlenih i ostvario 854,4 milijuna eura ukupnih prihoda. Lidl Hrvatska imao je 3.795 zaposlenih, odnosno 3.095 manje, a prihod mu je dosegnuo 1,42 milijarde eura. Razlika u prihodima iznosi gotovo 569 milijuna eura u korist Lidla.

Kada se prihod podijeli brojem zaposlenih, razlika postaje još izraženija. Lidl je u prošloj godini ostvarivao oko 375.000 eura prihoda po zaposlenom, a Studenac oko 124.000 eura. Drugim riječima, na svakog zaposlenika Lidl ostvaruje približno tri puta više prihoda.

Deset najvećih trgovaca i velike razlike u prihodima po zaposlenom

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u istraživanju tržišta trgovine na malo mješovitom robom za 2025. godinu navodi isti sastav deset najvećih trgovaca kao godinu ranije: Konzum plus, Lidl, Plodine, Spar, Kaufland, Studenac, Tommy, KTC, NTL i Trgovina Krk. Zajedno ostvaruju 87,7 posto prihoda promatranog tržišta. Kada se njihove financijske rezultate iz CompanyWalla stavi uz broj zaposlenih, razlike su velike.

Na vrhu te usporedbe uvjerljivo je Lidl. Slijedi Kaufland s gotovo 267.000 eura prihoda po zaposlenom, pa Spar s približno 220.000 eura. KTC je na oko 196.000 eura, Plodine na 190.000, a Konzum na 189.000 eura.

Na drugom kraju ljestvice su Trgovina Krk s oko 93.000 eura, Studenac sa 124.000 i NTL sa 127.000 eura prihoda po zaposlenom.

Studenac ima 1.487 trgovina, Lidl potpuno drukčiji format

Najvažniji razlog zbog kojeg prihod po zaposlenom treba oprezno tumačiti vidi se u prodajnoj mreži.

Studenac je na kraju 2025. imao 1.487 prodajnih mjesta, najviše među svim trgovcima koje prati AZTN. Njegovu mrežu pretežno čine trgovine malog formata. Konzum je, za usporedbu, imao 630 prodajnih mjesta.

Kada se ukupni prihod podijeli brojem prodajnih mjesta, razlika je još izraženija. Studenac je s 854,4 milijuna eura prihoda ostvarivao prosječno oko 575.000 eura prihoda po prodajnom mjestu, dok je Konzum s 1,94 milijarde eura prihoda i 630 lokacija bio na približno 3,08 milijuna eura po prodajnom mjestu.

Konzum je tako po jednoj lokaciji ostvarivao više od pet puta veći prihod od Studenca. I taj podatak, međutim, prije svega odražava razliku u formatu trgovina. Studenac posluje kroz iznimno gustu mrežu malih kvartovskih prodavaonica, dok Konzum ima znatno veći prosječni format i veći promet koji se koncentrira na manjem broju lokacija.

Upravo kombinacija prihoda po zaposlenom i prihoda po prodajnom mjestu najbolje pokazuje ekonomiku Studenčeva modela. Kompanija ima najveću mrežu trgovina i velik broj zaposlenih, ali se ukupna prodaja raspoređuje na mnogo veći broj malih lokacija.

To znači da Studenac mora osigurati osoblje za iznimno velik broj pojedinačnih lokacija. Svaka trgovina, bez obzira na veličinu, treba ljude koji će je otvoriti, zatvoriti, zaprimati robu, puniti police i raditi na blagajni. Kod malih trgovina dio tih troškova ne može se proporcionalno smanjivati zajedno s prodajnom površinom.

Veliki supermarket ili diskontna trgovina istodobno može ostvariti znatno veći promet kroz jednu lokaciju, uz veći broj kupaca i veću količinu robe koja prolazi kroz isti broj blagajni, skladišnih i logističkih procesa. Zato prihod po zaposlenom prije svega pokazuje ekonomiku formata.

Studenac gradi model na dostupnosti i blizini kupcu. Lidl i Kaufland znatno više koncentriraju prodaju u većim trgovinama. Rezultat je velika razlika u količini prihoda koju svaki sustav može ostvariti s jednim zaposlenikom.

Studenac raste, ali raste i broj zaposlenih

Studenčev razvoj posljednjih godina dodatno pokazuje koliko je takav model radno intenzivan.

CompanyWall navodi da je kompanija 2023. imala 5.372 zaposlenih. Godinu poslije broj je povećan na 6.364, a u 2025. na 6.890 zaposlenih. U samo dvije godine Studenac je tako povećao broj zaposlenih za 1.518 ljudi, odnosno za nešto više od 28 posto.

U istom je razdoblju prihod povećan sa 659,1 milijun eura u 2023. na 758,4 milijuna u 2024. te na 854,4 milijuna eura prošle godine. Rast prihoda u dvije godine iznosio je oko 30 posto. Broj zaposlenih i prihod tako su rasli gotovo paralelno, što znači da se prihod po zaposlenom nije dramatično povećavao unatoč širenju kompanije.

AZTN potvrđuje i nastavak širenja fizičke mreže. Studenac je 2024. imao 1.411 prodajnih mjesta, a godinu poslije 1.487, odnosno 76 više.

U 2025. prihod Studenca povećan je za 12,7 posto prema podacima CompanyWalla, dok je broj zaposlenih porastao 8,3 posto.

Lidl istodobno ima najveće prihode po zaposlenom i najveću prosječnu bruto plaću

Posebno je zanimljivo da trgovac s najvećim prihodom po zaposlenom istodobno ima i uvjerljivo najveću prosječnu bruto plaću među promatranim kompanijama.

CompanyWall za Lidl u 2025. navodi prosječnu mjesečnu bruto plaću od 2.564,91 euro. Kaufland je na 2.024,58 eura, Konzum na 1.751,10 eura, Tommy na 1.674,36 eura, Plodine na 1.644,59 eura, a KTC na 1.608,47 eura.

Kod Studenca prosječna bruto plaća iznosila je 1.494 eura, Spara 1.430,76 eura, Trgovine Krk 1.308,66 eura, a NTL-a 1.226,32 eura.

Lidl je uz najvišu prosječnu bruto plaću ostvario 69,8 milijuna eura dobiti, što odgovara približno 18.400 eura dobiti po zaposlenom. Kaufland je ostvario 31,6 milijuna eura dobiti, odnosno oko 9.600 eura po zaposlenom.

Konzum je s dobiti od 85,4 milijuna eura imao najveći apsolutni rezultat među promatranim društvima, odnosno približno 8.300 eura dobiti po zaposlenome.

Konzum je smanjio broj zaposlenih, a snažno povećao dobit

Konzum daje još jedan zanimljiv pogled na produktivnost velikog trgovačkog sustava.

Broj zaposlenih povećao se s 10.819 u 2023. na 11.146 u 2024., da bi se u 2025. spustio na 10.263. To je 883 zaposlenih manje nego godinu prije.

Istodobno je dobit rasla s 18,4 milijuna eura u 2023. na 51,1 milijun godinu poslije i 85,4 milijuna eura u 2025.

Ukupni prihod prema podacima CompanyWalla u 2025. iznosio je 1,94 milijarde eura, u usporedbi s 2,04 milijarde godinu prije.

Ovdje je važno razlikovati ukupne prihode pojedinog društva iz financijskih izvještaja od prihoda koje AZTN prati isključivo na tržištu maloprodaje mješovitom robom. AZTN, primjerice, za Konzum u 2025. bilježi povećanje prihoda od maloprodaje mješovitom robom između 20 i 30 milijuna eura. Te dvije baze zato nisu izravno zamjenjive.

Isto objašnjava zašto poredak prema ukupnim prihodima iz financijskih izvještaja ne mora potpuno odgovarati AZTN-ovu poretku trgovaca prema prihodima na užem tržištu koje Agencija analizira.

Studenac završio godinu s gubitkom od 30,6 milijuna eura

Razlike su još izraženije kada se prihod po zaposlenome usporedi s konačnim financijskim rezultatom.

Studenac je 2023. ostvario 3,5 milijuna eura dobiti, 2024. završio s približno 700.000 eura gubitka, dok je u 2025. iskazan gubitak od 30,6 milijuna eura. Spar je također završio 2025. u minusu, s gubitkom od 6,2 milijuna eura, nakon 3,0 milijuna eura dobiti godinu ranije. Plodine su, pak, povećale prihod na 1,06 milijardi eura, ali je dobit pala s 52,2 milijuna eura 2023. na 21,3 milijuna u 2024. i osam milijuna eura prošle godine.

Kaufland je išao u suprotnom smjeru. Prihodi su mu porasli sa 746,1 milijun eura 2023. na 801,5 milijuna u 2024. i 881,3 milijuna eura prošle godine, dok je dobit u istom razdoblju povećana s 13,5 na 19,8 pa na 31,6 milijuna eura.

Može li Studenac nastaviti po starom?

U slučaju Studenca ove brojke više nisu samo usporedba različitih trgovačkih formata. Nakon što je kompanija zatražila otvaranje predstečajnog postupka, upravo odnos između veličine mreže, broja zaposlenih, prihoda po trgovini i potrebe za stalnim financiranjem obrtnog kapitala postao je jedno od ključnih pitanja njezine budućnosti.

Studenac je 23. rujna na računima imao 10,3 milijuna eura, dok su dospjele obveze prema dobavljačima dosegnule 60,6 milijuna eura. Kompanija je ostala i bez dijela kratkoročnog bankarskog financiranja kojim je financirala zalihe i obrtni kapital, a 28,5 milijuna eura povučenih iz revolving kreditne linije nije vraćeno niti refinancirano.

Predstečaj pritom još nije otvoren. Trgovački sud u Splitu zatražio je dopunu prijedloga, dok je A&G Logistika 01 zasebno zatražila otvaranje stečaja. Studenac osporava taj zahtjev i nastavlja pripremati plan predstečajnog restrukturiranja.

Time se pitanje održivosti Studenčeva modela nameće gotovo samo od sebe. Kompanija je godinama rasla širenjem guste mreže malih prodavaonica, akvizicijama i povećavanjem broja lokacija. Takav model donio joj je najveću trgovačku mrežu u Hrvatskoj, ali i velik broj zaposlenih te stalnu potrebu za financiranjem zaliha i svakodnevnog poslovanja.

Ako predstečaj omogući financijsku stabilizaciju, sljedeće pitanje bit će može li Studenac nastaviti poslovati s gotovo 1.500 trgovina na isti način kao dosad. Restrukturiranje bi moglo zahtijevati zatvaranje slabije profitabilnih lokacija, usporavanje širenja, povećavanje prihoda po trgovini i zaposlenom te znatno strožu kontrolu obrtnog kapitala.

Upravo zato usporedba s Lidlom, Konzumom i ostalim velikim trgovcima više nije samo statistička zanimljivost. Ona pokazuje koliko se Studenčev model oslanja na širinu mreže i volumen, a predstojeće restrukturiranje pokazat će može li takva ekonomika dugoročno opstati ili će kompanija morati proći znatno dublju transformaciju.