Nafta je jedan od najvažnijih prirodnih resursa današnjice i ima ključnu ulogu u funkcioniranju suvremenog društva. Koristi se kao izvor energije, ali i kao sirovina u proizvodnji brojnih proizvoda, poput goriva, plastike i različitih kemijskih materijala.
Proces vađenja nafte, poznat i kao eksploatacija, složen je postupak koji obuhvaća istraživanje i otkrivanje naftnih nalazišta, bušenje te izvlačenje nafte iz podzemnih ležišta. Iako eksploatacija nafte ima veliku gospodarsku važnost, istodobno donosi brojne izazove, osobito u pogledu zaštite okoliša i održivog korištenja prirodnih resursa.
Europska unija raspolaže relativno malim zalihama nafte u usporedbi s najvećim svjetskim proizvođačima, zbog čega je izrazito ovisna o uvozu sirove nafte iz drugih država.
Prema podacima Europskog vijeća, Europska unija je u 2025. godini uvezla oko 435 milijuna tona sirove nafte, u vrijednosti većoj od 212 milijardi eura. Godinu prije uvozila je oko 97 posto svojih potreba za sirovom naftom.
Proizvodnja sirove nafte u Europskoj uniji tijekom 2024. godine ostala je nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu te je iznosila ukupno 15,5 milijuna tona, prema podacima Eurostata. Najveći proizvođači sirove nafte među državama članicama EU-a bile su Italija s 4,2 milijuna tona, Danska s 2,9 milijuna tona i Rumunjska, također s 2,9 milijuna tona.
Norveška, jedna od najvažnijih europskih proizvođačica sirove nafte koja nije članica Europske unije, najveću je proizvodnju ostvarila 2001. godine, kada je ona iznosila 157,6 milijuna tona. U 2023. godini proizvodnja je iznosila 89,8 milijuna tona, dok je tijekom 2024. ostala gotovo nepromijenjena, podaci su Eurostata.

Hrvatska je jedna od europskih država koja raspolaže vlastitim nalazištima sirove nafte. Prema publikaciji Energija u Hrvatskoj 2024., koju je objavilo Ministarstvo gospodarstva, sirova nafta se tijekom 2024. godine u Hrvatskoj proizvodila na 38 eksploatacijskih polja.
Domaća proizvodnja sirove nafte u 2024. godini iznosila je 492.600 tona, što je odgovaralo približno 25 posto ukupne količine sirove nafte prerađene u Hrvatskoj. Iako domaća proizvodnja ne može zadovoljiti ukupne potrebe, ona predstavlja važan dio nacionalnog energetskog sustava te otvara prostor za poslovanje tvrtki koje se bave istraživanjem i eksploatacijom ugljikovodika.
Osim količine proizvedene nafte, zanimljiv pokazatelj razvijenosti ove djelatnosti jest i poslovanje tvrtki registriranih za vađenje sirove nafte. Analiza njihovih prihoda i dobiti odnosno gubitaka pruža uvid u gospodarske rezultate sektora, ali i u razlike među pojedinim poduzetnicima koji posluju na hrvatskom tržištu.
U 2023. i 2024. godini u djelatnosti vađenja sirove nafte bile su registrirane tri tvrtke, dok se njihov broj u 2025. godini povećao na pet.
Prema ostvarenoj dobiti u 2025. godini, na prvom mjestu nalazi se tvrtka Vermilion Zagreb Exploration d.o.o., koja je ostvarila prihode od 43.443.663,60 eura i dobit od 19.409.785,11 eura. U 2024. godini njezini prihodi iznosili su 31.988.737,22 eura, a dobit 20.587.968,96 eura, podaci su bonitetne kuće CompanyWall.
| Vermilion Zagreb Exploration d.o.o. | |||
|---|---|---|---|
| 2023. | 2024. | 2025. | |
| Ukupni prihodi | 561.219 | 31.988.737 | 43.443.664 |
| Ukupni rashodi | 4.000.745 | 12.203.590 | 19.687.596 |
| Dobitak/gubitak | -3.439.526 | 20.587.969 | 19.409.785 |
| Broj zaposlenih | 8 | 9 | 11 |
| Prosječna bruto plaća po zaposlenom | 3.299 | 4.627 | 4.954 |
| Kapital | -18.780.360 | 1.807.609 | 21.217.394 |
| Izvor: CompanyWall, *svi podaci su u EUR | |||
Godinu prije, odnosno 2023., ostvarila je prihode od 561.219 eura, ali je poslovala s gubitkom od 3.439.526 eura. Njezini poslovni rezultati pokazuju značajnu promjenu u promatranom trogodišnjem razdoblju, pri čemu je u posljednje dvije godine ostvarivala pozitivne financijske rezultate.
Podsjećamo, ova tvrtka je u ožujku 2026. godine potpisala obvezujući ugovor s tvrtkom INA d.d. o stjecanju udjela od 60 posto u istraživačkom području SAVA-07 na kopnu, čime se Inino vlasništvo u tom području povećalo na 100 posto, piše na internetskoj stranici Ine. Vrijednost te transakcije je 15 milijuna eura.
Sve ostale tvrtke iz djelatnosti vađenja sirove nafte u Hrvatskoj lani su poslovale s gubitkom. Među njima se nalazi Geoenergija razvoj d.o.o., osnovana sredinom 2025. godine, koja je u prvoj godini poslovanja zabilježila gubitak od 5.111,60 eura. Tvrtka je u vlasništvu Agencije za ugljikovodike i Jadranskog naftovoda.
Na trećem mjestu je Bono Ground, koji je u 2025. godini bilježio gubitak od 8.745,65 eura i prihode od 19.904,98 eura.
Još jedna tvrtka u promatranoj djelatnosti je Aspect Adria d.o.o., osnovana krajem 2025. godine, zbog čega za nju još nema dostupnih financijskih podataka za tu godinu. Zanimljivo je da je registrirana na istoj adresi kao i ASPECT Croatia Korlátolt Felelősségű Társaság – Podružnica Zagreb, osnovana 2020. godine.
Potonja je u 2025. godini ostvarila prihode od 194.471,60 eura, uz gubitak od 4.744.316,22 eura. Gubitak je bilježila i u prethodne dvije godine: 1.181.952,61 euro u 2023. te 3.894.632,43 eura u 2024. godini. Među pet promatranih tvrtki upravo je ta podružnica u 2025. godini ostvarila najveći gubitak, prema podacima CompanyWalla.
Pročitajte još:
Promatrani podaci pokazuju da se poslovanje u djelatnosti vađenja sirove nafte u Hrvatskoj ne može promatrati isključivo kroz broj registriranih tvrtki i visinu njihovih prihoda. Razlike u financijskim rezultatima upućuju na različite faze razvoja i poslovne aktivnosti pojedinih poduzetnika, dok ulazak novih društava na tržište pokazuje da interes za ovaj sektor i dalje postoji.
U okolnostima energetske ovisnosti o uvozu, domaća proizvodnja i ulaganja u istraživanje i eksploataciju ostaju važni čimbenici hrvatske energetske sigurnosti.









