U Hrvatskoj u 10 godina bitno smanjen broj ljudi nespremnih na neočekivane troškove

U prošloj godini nešto manje od trećine ili točnije 29,2 posto stanovnika Europske unije (EU) nije bilo sposobno nositi se s neočekivanim financijskim izdacima. To je ipak nešto malo bolja brojka no u 2024. kada je bila na 30 posto.

Samo u eurozoni postotak je nešto veći i iznosi 29,8 posto.

Razlike među zemljama članicama u tom smislu su dosta izražene. Na vrhu je uvjerljivo Grčka gdje više od pola stanovništva ili 50,5 posto nije moglo uspješno izaći na kraj s izvanrednim troškovima.

Iza Grčke slijedi Latvija gdje je taj postotak također dosta izražen i nalazi se na 43,7 posto, a Latviju u stopu prati Bugarska sa 42,4 posto.

Najbolja je situacija u Nizozemskoj. U toj zemlji tek 15,3 posto stanovništva našlo bi se u financijskim poteškoćama u slučaju neočekivanih troškova. Dosta dobro stoje i Malta te Češka. Naime, u obje te zemlje brojka je na 18,7 posto.

Hrvatska ima brojku tek malo iznad EU prosjeka i nalazi se na 31,2 posto.

U Sloveniji je situacija osjetno bolje jer tamo 23,9 posto ili nešto manje od četvrtine stanovništva nije spremno za neočekivane financijske udare. U Njemačkoj je situacija gotovo jednaka onoj u Hrvatskoj. U najvećem europskom gospodarstvu 31,9 posto građana ima tako nepovoljnu financijsku situaciju.

Što se velikih zemalja EU-a, u Francuskoj je udio 28,8 posto, u Italiji 25,6, a  najlošije stoji Španjolska s brojkom od 36,4 posto.

Jednako kao aktualan ukupni udio ljudi koji nisu financijski spremni na nedaće zanimljivo je pogledati kako se ta brojka razvijala u zadnjih desetak godina.

U 2016. godini udio europskih građana koji nisu imali novac za izvanredne situacije bio je na 36,2 posto. To znači da se u međuvremenu popravio za sasvim dobrih sedam postotnih bodova.

U Hrvatskoj je te godine bio visokih 57,7 posto i od tada stalno opada, pa tako ostvareni napredak iznosi 26,5 postotnih bodova.

U Sloveniji je prije 10 godina bio na 41,7 posto te se može reći da je i ta susjedna zemlja ostvarila odličan pomak od 17,8 postotnih bodova.

U Njemačkoj se stanje blago pogoršalo jer je ta zemlja 2016. imala 30 posto stanovnika nespremnih na financijske neočekivane situacije. U drugim velikim gospodarstvima situacija se popravila, a najviše u Italiji za vrlo dobrih 14,8 postotnih bodova.

Hrvatska je još 2019. imala brojku iznad 50 posto, a najveći skok je ostvaren između 2023. i 2024. godine kada je iznosio 6,5 postotnih bodova. S 2024. na 2025. bio je 3,7 postotnih bodova.

Najgora u EU Grčka se u 10 godina vrlo malo pomakla, tek 3,1 postotna boda. Doduše, u 2023. su došli na udio od 43,6 posto stanovnika, no to se onda opet vidljivo pogoršalo.

Zanimljivo je možda i spomenuti da se s 2024. na 2025. situacija u Sloveniji blago pogoršala, i to za 0,7 postotnih bodova.