Hrvatska tvrtka Project O2 razvila sustav pošumljavanja dronovima

Dok klimatske promjene, sve češći požari i degradacija tla postavljaju nove izazove pred obnovu šumskih ekosustava, hrvatska tvrtka Project O2 razvila je tehnologiju koja bi taj proces mogla učiniti znatno bržim, dostupnijim i ekonomičnijim. Njihovo rješenje temelji se na dronovima koji iz zraka raspršuju posebne kuglice sa sjemenom, nazvane SeedBalls, a koje nakon kontakta s vlagom omogućuju klijanje i razvoj novih stabala. U šest godina djelovanja proizveli su i posijali 271.000 takvih kuglica, pošumili 630.000 četvornih metara površine te razvili suradnje izvan Hrvatske.

O tome kako je nastala ideja o pošumljavanju dronovima, kako funkcionira njihova tehnologija, zašto su poslovna partnerstva i suradnja s javnim institucijama ključni za daljnji rast te kakvi su planovi za međunarodno širenje otkrili su nam iz Projecta O2.

Kako je nastala ideja o pošumljavanju dronovima i koliko je prošlo od ideje do prve primjene na terenu?

Ideja o pošumljavanju dronovima nastala je iz suradnje i razmjene ideja s dr. sc. Dušanom Jelićem, a tržišni model i pristup prilagođavali smo potrebama i mogućnostima tržišta. Na početku projekta Dušan je bio zadužen za znanstveni dio, a Goran Ladišić za sve ostalo. Od ideje do prve primjene na terenu prošlo je oko godinu dana. U tom smo vremenu razvili SeedBall, testirali sjetvu dronom i pripremili prvu akciju pošumljavanja.

Na koji način funkcionira vaš sustav? Što su SeedBalls kuglice koje dronovi raspršuju, kako odabirete sjeme i lokacije za pošumljavanje te što se događa nakon što kuglice padnu na tlo?

SeedBalls su kuglice sjemena napravljene u vlastitoj recepturi od smjese gline, pijeska i supstrata. Smjesi dodajemo i vunu te prirodne repelente koji štite sjeme od ptica i glodavaca, a kajenski papar ili čili odbijaju divlje svinje. Omjer sastojaka prilagođavamo vrsti sjemena i uvjetima na terenu. Dronovi ih automatizirano izbacuju iz zraka po unaprijed isplaniranoj ruti. Koristimo uglavnom sjeme autohtonih vrsta drveća, specifičnih za područje koje se pošumljava, čime čuvamo lokalnu bioraznolikost i ekološku cjelovitost staništa. Zbog sve većih izazova klimatskih promjena, poput dugotrajnijih suša, toplinskih valova i češćih požara, uz autohtone vrste uključujemo i klimatski prilagođene vrste i provenijencije. One su otpornije na nove klimatske uvjete, pa povećavaju šanse za uspjeh pošumljavanja i dugoročnu stabilnost novih šuma.

Pošumljavamo teže dostupna i nepristupačna područja, kao i ona na kojima je klasična sadnja otežana ili neisplativa, odnosno degradirana, posječena i opožarena. Metoda je jednako primjenjiva i na pristupačnim terenima, gdje omogućuje brže i ekonomičnije pošumljavanje većih površina od ručne sadnje. Dakle, dronovima pošumljavamo i pristupačne i nepristupačne terene, u skladu s potrebama svakog područja. Kad SeedBall dođe u dodir s vlagom, sjeme proklija, a korijen prodire kroz ovojnicu u tlo. Tako nastaje novo stablo, uz minimalan ljudski napor i bez oštećivanja osjetljivih terena.

Koliko je pošumljavanje tom metodom brže od onog klasičnog i koliko ste stabala dosad posadili?

Jednim dronom može se pošumiti oko 10 hektara dnevno, a ručnom sadnjom oko 0,8 hektara, što je više od 12 puta brže. Uz to, troškovi sadnje dronom mogu biti i do 80 posto niži nego kod ručne sadnje. Dronovi mogu pokriti velike i nepristupačne površine. Brža obnova šumskog pokrova na degradiranim i opožarenim površinama pomaže u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih, jer štiti tlo od erozije, zadržava vodu i obnavlja staništa. Sadnja dronom ima i manji ugljični otisak, dron je na električni pogon, pa se tijekom same sjetve ne troše fosilna goriva, dok ručna sadnja zbog prijevoza ljudi, sadnica i mehanizacije uzrokuje veću potrošnju goriva i više emisija CO₂.

Ipak, brzina nije isto što i uspješnost. Ručna sadnja sadnica daje nešto veću stopu preživljavanja od sjetve iz zraka, ali je znatno skuplja i logistički zahtjevnija. Ostaje i bolji izbor za manje terene i mjesta gdje je važan točan odabir mikrolokacije, primjerice u urbanim područjima, uz ceste i naselja. Zato SeedBalls vidimo i kao vrijednu alternativu klasičnoj ručnoj sadnji i kao njezinu nadopunu. U šest godine proizveli smo i posijali 271.000 SeedBalls, posadili 9.100 sadnica i pošumili 630.000 m². U akcijama je sudjelovalo 3.950 ljudi i 35 kompanija.

Ako se ne varam, Project O2 je prisutan i na stranim tržištima. O kojim se zemljama i kakvim projektima radilo?

Project O2 je svoju metodu već primijenio izvan Hrvatske. U Sloveniji smo sudjelovali u pošumljavanju Krasa nakon požara 2022. godine, čime je započela naša uspješna suradnja sa Zavodom za gozdove Slovenije i tvrtkom Slovenski državni gozdovi. Na Kosovu smo projekt proveli u suradnji s lokalnom organizacijom SLK. Suradnje razvijamo i s partnerima u Austriji, Njemačkoj, Srbiji, Crnoj Gori i drugim zemljama, a naš model je prilagodljiv različitim ekološkim, društvenim i infrastrukturnim uvjetima.

Poslovna partnerstva predstavljate kao važan dio svojeg modela, kroz koji tvrtkama nudite sve od jednokratnih akcija sadnje do višegodišnjih ESG programa s monitoringom i izvještavanjem. Kako ta partnerstva funkcioniraju u praksi i možete li izdvojiti neke od vaših partnera?

Sve više tvrtki, osobito u privatnom sektoru, treba dugoročno i mjerljivo pokazati svoj doprinos sve zahtjevnijim klimatskim promjenama i prilagodbi i očuvanju bioraznolikosti. Jednokratna sadnja za to često nije dovoljna, pa nudimo višegodišnje programe u kojima se isto područje prati kroz više godina, a partner dobiva podatke o tome što je posađeno, gdje, koliko je sjemena proklijalo i kako se šuma razvija. Takvi podaci izravno se mogu koristiti u izvještavanju o održivosti i ESG izvještajima. Partnerstvo počinje dogovorom o cilju i lokaciji. Tvrtka može željeti nadoknaditi dio svojeg ugljičnog otiska, obilježiti važan datum ili uključiti zaposlenike u društveno odgovornu aktivnost. Naš tim znanstvenika, šumara i ekologa pregledava lokaciju i okolicu, utvrđuje koje su vrste stabala najzastupljenije i priprema autohtono sjeme.

Na dan akcije dronovi izbacuju SeedBalls na površine, a zaposlenici partnera uz to ručno sade sadnice. Prije sadnje održavamo edukativnu radionicu, a u akcije često uključujemo djecu iz škola i vrtića općina u kojima sadimo. Partneri dobivaju transparentan uvid u postignute rezultate, koje mogu koristiti u svom ESG izvještavanju. Partnerstvo može biti jednokratno ili dugoročno, uz ponovljene sadnje na istom području, monitoring i izvještavanje o učinku. Praćenje utjecaja na klimu i bioraznolikost za privatni sektor više nije samo društveno odgovorna gesta, nego postaje poslovna nužnost. Uz to, europski regulatorni okvir i zahtjevi financijskog sektora sve više traže da tvrtke mjere, dokazuju i objavljuju svoj utjecaj na prirodu i klimu.

Uz to, što još uključuje i kako zapravo funkcionira vaš poslovni model? Koji su vam glavni izvori financiranja?

Naš poslovni model spaja komercijalne prihode i vanjska sredstva, tako da projekt ne ovisi o jednom izvoru financiranja. Razne tvrtke kupuju usluge pošumljavanja i društveno odgovorne akcije sadnje u kojima sudjeluju njihovi zaposlenici. Tvrtke tako dobivaju mjerljiv i vidljiv doprinos zaštiti okoliša, a njihovi zaposlenici postaju dio priče. Uz to razvijamo dugoročna partnerstva s javnim institucijama i šumarskim službama. Razvoj i širenje projekta dodatno financiramo nagradama, natječajima i grantovima koji podupiru inovacije u zaštiti okoliša i prilagodbi klimatskim promjenama.

Poseban dio modela je društveni učinak. Dio SeedBallsa ručno izrađuju sezonski zaposlenici iz ranjivih skupina, kojima to daje priliku za rad i dodatni prihod. Tako svaka sadnja, osim obnove šuma, stvara i vrijednost za lokalnu zajednicu. Upravo ta kombinacija ekološke, društvene i poslovne vrijednosti čini Project O2 privlačnim partnerom i za privatan i za javni sektor.

Prije otprilike godinu dana uključili ste se u program MARC Impact. Kakav je to točno program i što ste sudjelovanjem konkretno dobili?

MARC Impact je regionalni program za rast i skaliranje društvenih i zelenih poduzeća i startupa u srednjoj i istočnoj Europi. Pokrenuo ga je Erste, a zajednički su ga razvili ERSTE Foundation, ERSTE Social Finance Holding, IFUA Nonprofit Partner i SIMPACT. Namijenjen je poduzećima koja spajaju društvenu ili ekološku misiju s održivim poslovnim modelom. U 2026. godini u programu je sudjelovalo 100 poduzeća s društvenim učinkom. Konkretno, program nam je donio tri stvari. Prva je promjena perspektive: kroz mentorstvo smo se s operativne provedbe projekata počeli više baviti dugoročnim planiranjem. Preispitali smo poslovni model i način na koji predstavljamo svoju tehnologiju, a kao jedan od ključnih smjerova razvoja definirali smo B2G model, odnosno suradnju s javnim institucijama koje upravljaju šumama i provode obnovu ekosustava.

Druga je mreža kontakata: upoznali smo poduzetnike, mentore i organizacije sa sličnim vrijednostima, od kojih smo puno naučili. Treća je vidljivost: pobjedom u hrvatskom finalu izborili smo nastup na međunarodnom finalu u Budimpešti. Nakon programa otvorile su se nove prilike za suradnju u Austriji i Njemačkoj, gdje razgovaramo s institucijama koje upravljaju velikim šumskim i degradiranim područjima.

Proglašeni ste i za menadžera godine u izboru Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA. Otvaraju li takva priznanja i konkretne poslovne prilike, lakši pristup potencijalnim klijentima i investitorima?

Nagrada Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA, kojom je naš suosnivač i direktor Goran Ladišić proglašen menadžerom godine u kategoriji najbolje vođenog inovativnog projekta, velika nam je čast. Ujedno je potvrda da smo na dobrom putu. Iako je nagrada osobna, doživljavamo je kao priznanje cijelom timu i svemu što smo zajedno izgradili u proteklim godinama. Kad razgovaramo s potencijalnim klijentima, javnim institucijama ili investitorima, priznanje koje dolazi od struke i poslovne zajednice pokazuje da iza nas ne stoji samo zanimljiva ideja, nego projekt koji se vodi profesionalno i daje mjerljive rezultate. To je posebno važno u našoj djelatnosti, gdje partneri ulažu u obnovu šuma čiji se puni učinci vide tek kroz godine.

Nagrada nam je donijela i vidljivost u poslovnoj zajednici te nove kontakte s menadžerima i tvrtkama koje traže kvalitetne načine da ispune svoje ciljeve održivosti i društvene odgovornosti. Upravo je suradnja s privatnim sektorom bila temelj našeg dosadašnjeg rada, a ovakva priznanja olakšavaju prvi razgovor i grade povjerenje.

Završno, koji su planovi za dalje? Pripremate li izlazak na neka nova tržišta ili projekte koje biste željeli najaviti ovom prilikom?

Pred nama je faza u kojoj iskustvo stečeno na domaćem terenu želimo prenijeti na međunarodnu razinu, a fokus nam je sve više obnova opožarenih područja. Klimatske promjene čine šumske požare sve češćima i razornijima, ne samo na Mediteranu nego i u srednjoj i sjevernoj Europi. Opožarene površine često su strme, kamenite i teško dostupne, pa je klasična sadnja na njima spora, skupa i ponekad nemoguća. Upravo tu naša tehnologija ima najveću prednost: dronovima i SeedBalls-ima možemo brzo i precizno pokriti velike površine i potaknuti obnovu vegetacije prije nego što erozija i degradacija tla uzmu maha. Zato razvijamo cjelovit pristup obnovi nakon požara. Ona počinje procjenom stanja tla i terena, nastavlja se odabirom autohtonih vrsta otpornih na sušu i požar, a završava praćenjem uspješnosti pošumljavanja. Razvijamo i suradnju sa znanstvenim institucijama kako bi svaki projekt imao čvrstu stručnu podlogu.

Na međunarodnom planu nastavljamo razgovore u Austriji i Njemačkoj s državnim institucijama koje upravljaju velikim šumskim i degradiranim područjima gdje već na proljeće 2027. kreću prve sadnje, a radove smo već proveli i u Sloveniji, Crnoj Gori, Srbiji i na Kosovu. Uz to istražujemo mogućnosti suradnje s partnerima iz Norveške i Švedske te s institucijama u mediteranskim zemljama koje su posebno pogođene požarima. Ključni smjer razvoja ostaje B2G model, odnosno suradnja s javnim državnim upravama i državnim šumarskim institucijama. Uz suradnju s privatnim sektorom kroz programe korporativne društvene odgovornosti, to nam omogućuje da obnovu provodimo na znatno većim površinama.