Europski proizvođači lijesova udružuju snage kako bi zatražili od Europske komisije da istraži uvoz iz Kine i pritom upozoravaju da niske cijene kineskih lijesova i pronalaženje regulatornih rupa u carinskim propisima prijete tom europskom tržištu.
Dosad proizvođači lijesova u Europi nisu imali zajedničku lobističku skupinu, no sada su osnovali neku vrstu profesionalne koalicije i sastali se s predstavnicima odjela za trgovinu Europske komisije. Ta skupina priprema antidampinšku pritužbu kojom će od Bruxellesa biti zatraženo da ispita prodaju li kineski proizvođači lijesova svoje proizvode po nepošteno niskim cijenama.
Europski proizvođači tvrde da se šteta već osjeti. U zadnjih pet godina otprilike četvrtina europskih tvrtki u tom segmentu je zatvorena i njihov je broj smanjen s oko 120 na 90. Tako barem, kako prenosi Politico, upozorava konzultant Folco Ciulli koja radi na koordinaciji pritužbe.
“Manje tvrtke ne mogu izdržati konkurenciju uvoza”, ističe Ciulli koji navodi i da su tvrtke koje preživljavaju preuzele tek polovicu proizvodnje onih koje su zatvorene.
O tom problemu se još prošle godine europskom povjereniku za trgovinu Marošu Šefčoviču požalila skupina europskih parlamentaraca. Tada im je Šefčovič rekao da sektor može uputiti na Bruxelles formalnu pritužbu.
“Europska unija (EU) snažno djeluje na zaštiti europske industrije od nelojalne uvozne konkurencije i u ovome trenutku u tome kontekstu na snazi je preko 200 mjera”, kazao je glasnogovornik Europske komisije.
Prema procjenama europskih proizvođača, lijes iz Kine košta otprilike trećinu cijene lijesa proizvedenog u Italiji, čak i kada se koristi ista vrsta drveta.
Njihova koalicija, koja si tek treba nadjenuti formalan naziv, navodi nekoliko faktora za koje smatra da Kinezima daju prednost. To su državne subvencije, porezne olakšice kod izvoza, niži troškovi radne snage i jeftinija sirovina. Dodaju da kineske tvrtke uživaju korist preferencijalnog statusa u dobavnim lancima, a više američke carine preusmjerile su dio proizvodnje prema Europi.
Niže cijene same po sebi ne znače da se radi o dampingu. Da bi se to utvrdilo potrebno je da europski proizvođači dokažu kako kineski konkurentni prodaju lijesove ispod njihove uspostavljene normalne vrijednosti i da sektor zbog toga trpi materijalnu štetu.
Sada se upravo radi na prikupljanju detaljnih informacija o troškovima proizvodnje, sirovinama, radnoj snazi te cijeni na izlasku proizvoda iz tvornice sa ciljem analize usporedivih lijesova proizvedenih u EU i Kini.
Dodatni problem je što postoji sumnja da carina dio lijesova koji u EU dolaze iz Kine ne kategorizira na taj način. Proizvođači u EU su angažirali matematičara Emiliana Inguscia da im pomogne, a on tvrdi da su njegovi izračuni pronašli nesklad u količini od oko 30 tisuća lijesova godišnje u Italiji.
“U teoriji, broj lijesova raspoloživ na tržištu treba odgovarati formuli – domaća proizvodnja plus uvoz minus izvoz te taj broj prilagoditi zalihama”, kazao je. S obzirom da je potražnja relativno predvidiva i usko povezana sa stopom mortaliteta, značajna odstupanja upućuju da se dio uvoza ne bilježi na ispravan način.
Pretpostavka je da dio lijesova dolazi u Europu nesastavljen te se prijavljuju drveni dijelovi kao predmet uvoza koji se kasnije sastavljaju u EU i prodaju kao lijesovi. Europska komisija poručuje da se dijelovi mogu smatrati gotovim proizvodom ako nose bitne značajke gotovog proizvoda.
Druga je mogućnost da se lijesovi uvoze kao pakiranje za drugu robu i ne prijavljuju kao komercijalni proizvod sam po sebi.
Vrijednost uvoza lijesova iz Kine u EU je od 2022. do 2025. povećana sa 16 na 28 milijuna eura.
Pročitajte još:
U zadnje vrijeme intenzivirale su se trgovinske napetosti između EU-a i Kine oko nepoštene konkurencije u više različitih sektora.
Prema zadnjem godišnjem izvješću Europske komisije o trgovinskoj zaštiti iz rujna ove godine, u 2025. EU je pokrenuo 25 istraga što je gotovo na razini rekorda iz 2024.
U siječnju je EU nametnuo antidampinške carine između 56 i 60 posto na uvoz kineskih svijeća nakon istrage u tom sektoru koji zapošljava u EU oko devet tisuća osoba u oko 80 tvrtki.
