U prošloj godini Europska unija (EU) je uvezla hibridne i električne automobile vrijedne 45,1 milijardu eura što je povećanje od četiri posto naspram prethodne godine kada je brojka bila 43,4 milijarde eura. Istodobno izvoz je porastao za 10 posto na 64,7 milijarde eura s 58,7 milijardi.
Dakle, hibridna i električna vozila su u EU stvorila trgovinski višak u 2025. od gotovo gotovo 20 milijardi eura.
Udio takvih automobila u ukupnom uvozu automobila u EU došao je na 60 posto nakon 56 posto u 2024.
Općenito je snažno povećana trgovina u EU tom vrstom automobila od 2017. godine. Naime, tada je udio njihov udio u ukupnom uvozu automobila bio tek 10 posto, a u izvozu samo tri posto. Potpuno električni automobili su prošle godine uzeli 20 posto europskog uvoza automobila i 18 posto izvoza. Prije devet godina to je bilo 0,8 i 1,1 posto. Slični omjeri vidljivi su i kod hibridnih automobila.
U prošloj godini u EU je proizvedeno 12,6 milijuna automobila, a od toga su gotovo 40 posto bila hibridna ili električna vozila. Brojka je bila 4,8 milijuna. U odnosu na 2024. to je rast od gotovo milijun vozila jer ih je godinu ranije proizvedeno 3,9 milijuna.
Na električna je u ukupnoj proizvodnji otpao udio od 17 posto, na klasična hibridna od 14 posto te na plug-in hibride sedam posto.
Pogleda li se vrijednost proizvodnje tih automobila, ona je iznosila 139 milijardi eura u usporedbi sa 123 milijarde godinu ranije.
Foto: Freepik.com
Vrijednost proizvedenih električnih automobila bila je 68 milijardi eura, a kod hibridnih 71 milijardu eura s tim da je kod klasičnih hibrida brojka 38 milijardi.
Najveći uvozni partner EU-a za električne automobile je, očekivano, bila Kina s udjelom od 42 posto ispred Južne Koreje s 27 posto te Japana s devet posto. Kod izvoza takvih vozila iz EU najveći udio imalo je Ujedinjeno Kraljevstvo od 35 posto ispred SAD-a i Norveške s po 14 posto.
Ovih dana Bruxelles i Peking su postigli sporazum o ograničenju uvoza kineskih hibridnih automobila na europsko tržište kako bi se smanjio ukupni trgovinski deficit EU-a s Kinom koji se popeo do čak milijarde eura dnevno.
No, problem je u tome što je taj dogovor, kako smatraju pojedini analitičari, vjerojatno došao prekasno da bitnije pomogne europskoj automobilskoj industriji.
Pariški auto show, koji traje do 18. listopada, pokazuje da Kinezi sada ciljaju novi segment tržišta, a to su luksuzni automobili. U tom dijelu tržišta dosad su uglavnom gospodarili njemački Mercedes-Benz, BMW i Porsche.
Ono što rade kineski proizvođači je pokretanje tvorničkih pogona u Europi i ulaženje u partnerstva s europskim tvrtkama koje Bruxelles nastoji zaštititi od kineske konkurencije. To, uostalom, i nije nova praksa jer je, primjerice, Leapmotor sklopio partnerstvo sa Stellantisom 2023. godine.
Pročitajte još:
“Umjesto zatvaranja pogona želimo podijeliti višak kapaciteta s dobrim partnerima koje sami izabiremo i s kojima možemo zajednički rasti. Partnerstvo ide u korist obje strane” rekao je glavni izvršni direktor Stellantisa Antonio Filosa ovoga tjedna na otvaranju sajma automobila u Parizu.
Bilo kako bilo, bez Kine se očito neće moći, jedino je pitanje koliko će pametno EU moći iskoristiti to partnerstvo na korist vlastite automobilske i ne samo automobilske industrije.
