Saudijski naftni div Saudi Aramco ostvario je rast prilagođene neto dobiti od devet posto u trećem tromjesečju, potaknut višim cijenama nafte i snažnim rezultatima rafinerijskog poslovanja.
Dobit je premašila očekivanja analitičara, a veći prihodi posebno su važni za Saudijsku Arabiju, čije javne financije uvelike ovise o prihodima od energetskog sektora.
Prilagođena neto dobit Aramca porasla je na 31,2 milijarde dolara, u odnosu na 28,6 milijardi dolara u istom razdoblju prošle godine. Rezultat je nadmašio prosječnu procjenu analitičara koje je anketirao Bloomberg, a koja je iznosila 28,7 milijardi dolara.
Kompanija je zadržala osnovnu kvartalnu dividendu na 21,9 milijardi dolara. Isplata je važna za saudijske javne financije jer Aramco, kao najveći svjetski izvoznik sirove nafte, ima ključnu ulogu u financiranju državnih rashoda i gospodarskih projekata kraljevstva.
Više cijene nafte i rekordna zarada rafinerija
Aramcova prodajna cijena nafte u trećem tromjesečju bila je oko 35 posto viša nego godinu ranije. Kompanija je naftu prodavala po prosječnoj cijeni od 95,20 dolara po barelu, u odnosu na 70,10 dolara u istom razdoblju prošle godine.
Dodatni poticaj dobiti stigao je iz poslovanja s rafinerijama i trgovinom. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) u segmentu nizvodnog poslovanja porasla je više od tri puta, na rekordnih više od 10 milijardi dolara.
Rast cijena nafte bio je povezan s ratom između SAD-a i Irana te pojačanim iranskim napadima na brodove u Hormuškom tjesnacu, jednoj od najvažnijih svjetskih ruta za transport energenata. Brent je tijekom tromjesečja poskupio više od 40 posto, uz prosječnu cijenu iznad 90 dolara po barelu. Sredinom rujna premašio je 100 dolara, a dodatno je rastao prošlog mjeseca zbog straha od nove eskalacije sukoba.
Povećane rafinerijske marže nisu koristile samo Aramcu. Od viših zarada u rafinerijskom poslovanju tijekom tromjesečja profitirale su i velike međunarodne naftne kompanije poput BP-a, Exxona i Chevrona.
Napadi na energetsku infrastrukturu otežavaju izvoz
Rast dobiti ostvaren je u razdoblju pojačanih sigurnosnih prijetnji saudijskoj energetskoj infrastrukturi. Napadi jemenskih Huta posljednjih su tjedana bili usmjereni na objekte Aramca, uključujući rafinerije na zapadu Saudijske Arabije, veliko naftno polje i sjedište kompanije.
Napadima je bila pogođena i infrastruktura povezana s naftovodom East-West, koji povezuje naftna postrojenja na istoku zemlje s izvozom na Crvenom moru. Nakon što je taj pravac privremeno bio izvan funkcije, Aramco je u rujnu povećao isporuke sirove nafte iz glavnog izvoznog čvorišta Ras Tanura na Perzijskom zaljevu, nastojeći zadržati tržišni udio među kupcima u Aziji.
Time se kompanija ponovno više oslonila na transport kroz Hormuški tjesnac, unatoč sigurnosnim rizicima u toj regiji. Saudijska Arabija dosad je, unatoč napadima, uspijevala održavati izvoz nafte prema međunarodnim tržištima.
Manja proizvodnja, ali snažan novčani tok
Unatoč višim cijenama, Aramcova proizvodnja tekućih ugljikovodika smanjila se za oko deset posto, na 8,7 milijuna barela dnevno. Proizvodnja prirodnog plina pala je za 2,6 posto.
Financijska pozicija kompanije pritom se poboljšala. Omjer zaduženosti, odnosno gearing, krajem rujna iznosio je 5,5 posto, u usporedbi sa 6,2 posto krajem lipnja.
Pročitajte još:
Slobodni novčani tok dosegnuo je 28,2 milijarde dolara, što je bilo dovoljno za pokriće osnovne dividende od 21,9 milijardi dolara.
Rezultati pokazuju koliko su cijene energenata i geopolitički rizici povezani s financijskim položajem Saudijske Arabije. Više cijene nafte i snažne rafinerijske marže povećale su Aramcovu dobit, no napadi na infrastrukturu i poremećaji transportnih pravaca istodobno naglašavaju ranjivost gospodarstva koje se i dalje u velikoj mjeri oslanja na prihode od nafte.
