Vlada je sa sjednice u četvrtak u Hrvatski sabor uputila konačne prijedloge izmjena triju poreznih zakona, odnosno Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dodanu vrijednost, pri čemu je najveći dio predloženih izmjena razrada i zakonska pologa vladina antiinflacijskog paketa, piše Hina.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak obuhvaća niz izmjena, a potpredsjednik vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izdvojio je povećanje postotka umanjenja na mirovinu s dosadašnjih 50 na 100 posto porezne obveze koja se oporezuje nižom stopom.
Tu je i smanjenje priznatih izdataka fizičkim osobama kojima se obavljanje nesamostalne djelatnosti oporezuje paušalno, tako da se priznati izdaci postupno smanjuju s porastom visine ostvarenih primitaka kroz više porezne razrede i to s 85 posto na 70 posto za osobe u šestom poreznom razredu (primici od 40.000,01 do 50.000,00 eura) te na 55 posto za osobe u sedmom poreznom razredu (primici od 50.000,01 do 60.000,00 eura).
Predlaže se i povećanje minimalnih iznosa paušalnog poreza za turistički smještaj u jedinicama lokalne samouprave prve i druge kategorije prema Indeksu turističke razvijenosti i to za prvu kategoriju sa 100 na 150 eura te za drugu kategoriju sa 70 eura na 100 eura, a u slučaju kada jedinice lokalne samouprave ne donesu odluku za te kategorije sa 200 na 225 eura odnosno sa 135 eura na 150 eura.
Predlaže se i uspostava automatizirane razmjene podataka između nadležnih tijela i porezne uprave, te automatski upis i ispis poreznih obveznika koji ostvaruju dohodak od turističkog smještaja.
Uvodi se i nova vrsta dohotka od kapitala za primitke ostvarene ulaganjem imovine putem hrvatskog investicijskog računa, a vlada predlaže i da se određene demografske potpore i potpore za otklanjanje šteta u poljoprivredi ne smatraju dohodkom odnosno poreznim primicima.
Porez na prekomjernu dobit po stopi od 50 posto
Kada je riječ o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dobit, predlaže se uvođenje poreza na dobit na prekomjernu profitnu mažu kao jednokratna antiinflacijska mjera za porezno razdoblje 2026. godine. Tom mjerom obuhvaćaju se obveznici poreza na dobit za koje se smatra da mogu kreirati inflaciju odnosno veliki i srednji poduzetnici prema Zakonu o računovodstvu koji više od 50 posto vrijednosti roba i isporuka roba i usluga ostvaruju u Hrvatskoj.
Profitna marža izračunava se kao postotak stavljanjem u omjer usklađene dobiti i usklađenih prihoda iskazanih u poreznoj prijavi.
Prema vladinom prijedlogu, smatralo bi se da je porezni obveznik ostvario prekomjernu profitnu maržu ako je marža ostvarena u 2026. za 15 posto veća od prosječne profitne marže utvrđene pojedinačno u prethodna tri porezna razdoblja (2023., 2024. i 2025. godine).
Predlaže se porezna stopa na prekomjernu profitnu maržu od 50 posto.
“Primarni cilj ovoga prijedloga zakona nije povećanje proračunskih prihoda već prevencija stvaranja prekomjerno povećanih profitnih marži odnosno sprječavanje inflacije”, rekao je ministar Ćorić.
Zakon o PDV-u usklađuje se s europskom direktivom
Vladin konačni prijedlog izmjerama Zakona o porezu na dodanu vrijednost donosi usklađenje s EU-ovom direktivom koja će se primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine. Najvažnije promjene odnose se na unapređenje postojećeg sustava One Stop Shop (OSS) i import One Stop Shop (IOSS), koji poduzetnicima omogućuju da na jednom mjestu prijave i plate PDV za određene prekogranične isporuke dobara i usluga građanima u EU-u.
Preciznije se definira prag od deset tisuća eura za prodaju na daljinu unutar Europske unije te se proširuje sustav OSS na sve Business-to-Consumer (B2C) usluge koje pružatelji usluga izvan Europske unije obave u Europskoj uniji.
Pročitajte još:
Propisuje se i da obveznici koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike, ne mogu koristiti sustav IOSS, kao i to da se isporuka električne energije, grijanja i hlađenja osobama koje nisu obvezne plaćati PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije, smatra prodajom dobara na daljinu unutar Europske unije do 30. lipnja 2028. godine.
“Sve ove promjene, odnosno njihov najveći dio, dio su našeg antiinflacijskog raketa koji smo kao što Hrvatska javnost zna, imali priliku predstaviti već u petom mjesecu ove godine. Na ovaj način zapravo dovršavamo, uz koš neke zakonske izmjene koje se mogu očekivati na sljedećim sjednicama, zakonsku potporu antiinflacijskom programu koji će u primjenu od 1. siječnja sljedećeg godine”, rekao je ministar Ćorić.
