Kappastar Recycling BH: Tvrtka koja razvija poslovanje u sektoru reciklaže

Upravljanje ambalažnim otpadom, njegovo prikupljanje i transport te sortiranje i priprema za recikliranje dio su poslovanja tvrtke Kappastar Recycling BH d.o.o., koja na tržištu Bosne i Hercegovine djeluje od 2010. godine. Ova zanimljiva tvrtka nastoji pridonijeti razvoju cirkularne ekonomije, ali se pritom, kao i ostatak sektora, suočava s brojnim tržišnim izazovima.

O detaljima poslovanja razgovarali smo početkom 2026. s direktorom tvrtke, Goranom Savićem, a sada je za Financije.hr otkrio što se od tada promijenilo i kakve rezultate očekuju do kraja godine.

“U 2025. godini ostvarili smo prodaju od približno 17.000 tona sekundarnih sirovina, dok u 2026. očekujemo oko 14.000 tona. Smanjenje količina prvenstveno je posljedica manje potražnje tvornica i gašenja pojedinih prerađivačkih kapaciteta u okruženju, među kojima je i Belišće. Time su smanjene mogućnosti plasmana i stvoreni viškovi materijala na tržištu. U takvim okolnostima najvećim uspjehom smatramo očuvanje stabilnog poslovanja. Iako očekujemo niži rezultat nego prethodne godine, on će ipak biti pozitivan. Kada se istodobno suočavate sa smanjenom potražnjom, nižim prodajnim cijenama i rastom troškova, održati kontinuitet poslovanja i pozitivan rezultat predstavlja važan uspjeh”, ispričao nam je.

Dodao je da ovu godinu obilježavaju smanjene mogućnosti plasmana i niže prodajne cijene sekundarnih sirovina u odnosu na prethodnu godinu. Uz to, izazov predstavlja ograničena dostupnost transporta prema Turskoj, što otežava prodaju i organizaciju isporuka na to tržište.

Istodobno, rast cijena goriva značajno povećava troškove prikupljanja i transporta.

“U našem slučaju dodatno su porasli i troškovi zakupa, uz višestruko povećanje najma u Banjoj Luci. Sve to stvara snažan pritisak na marže. Materijal treba prikupiti, sortirati, pripremiti i prevesti do kupca, a svaki od tih koraka ima svoj trošak. Kada prodajne cijene padaju, a troškovi rastu, prostor za rentabilno poslovanje postaje znatno uži”, objasnio je Savić.

Zbog navedenih tržišnih okolnosti ove godine nisu uspjeli realizirati većinu planiranih ulaganja. Prioritet su dali očuvanju stabilnosti poslovanja i kontroli troškova.

Ipak, realizirali su nabavku jednog vozila većeg kapaciteta s ciljem povećanja količine materijala koji mogu prevesti po turi i smanjenja troškova po prevezenoj toni.

“U našem poslu rentabilnost dovoza ima veliki značaj, posebno kada cijene goriva rastu, a vrijednost materijala koji prevozimo pada. Zato smo prednost dali ulaganju koje neposredno doprinosi efikasnosti svakodnevnog rada i boljem korištenju transportnih kapaciteta”, rekao nam je.

Dodatno se osvrnuo i na to koliko promjene cijena sekundarnih sirovina, troškovi transporta i međunarodni tržišni uvjeti utječu na njihove poslovne odluke.

“Utječu direktno i u velikoj mjeri. Naše poslovanje ovisi o potražnji prerađivačke industrije, prodajnim cijenama i troškovima dopreme materijala do krajnjeg kupca. Promjena bilo kojeg od tih elemenata može značajno promijeniti isplativost pojedinog posla. Zbog toga otkupne cijene, organizaciju prikupljanja i prodaju moramo promatrati kao povezanu cjelinu. Veća prodajna cijena na udaljenijem tržištu ne znači nužno i bolji rezultat ako razliku potroše transport i drugi troškovi isporuke. U takvim uvjetima posebno su važni pažljivo planiranje ruta, popunjenost vozila i pouzdanost partnera. Cilj je osigurati da količine koje prikupimo možemo plasirati pod uvjetima koji omogućavaju održivo poslovanje”, kazao je.

Govoreći o mogućnostima daljnjeg razvoja tržišta ambalažnog otpada u BiH, Savić smatra kako značajan prostor za napredak postoji u odvajanju ambalažnog otpada na mjestu nastanka, posebno kod manjih trgovina, ugostiteljskih objekata i domaćinstava. Preduvjet je da prikupljanje bude jednostavno za korisnika, redovito i ekonomski održivo.

Papir, karton i folija imaju veću vrijednost kada su pravilno odvojeni, čisti i suhi, dok njihovo miješanje s komunalnim otpadom i drugim nečistoćama otežava daljnju obradu i povećava troškove recikliranja. Za postizanje boljih rezultata, ističe, potrebni su odgovarajuća infrastruktura, edukacija građana i redovito organiziran odvoz, uz suradnju privrede, komunalnih poduzeća, lokalnih zajednica i sakupljača.

Smatra i kako bi za veće iskorištavanje prikupljenih sekundarnih sirovina bilo važno dodatno razvijati domaće prerađivačke kapacitete i povezivati ih sa sakupljačima. Tako bi se smanjila ovisnost o inozemnim tržištima i stvarala bi se dodatna vrijednost te radna mjesta u zemlji. Naglasio je i da prikupljena sekundarna sirovina mora kvalitetom odgovarati potrebama tvornice, a tvornica mora imati kapacitet i ekonomsku opravdanost da je koristi.

Kada je riječ o planovima za 2027. godinu, u Kappastaru su fokusirani na povećanje rentabilnosti prikupljanja, bolju iskorištenost logističkih kapaciteta i stabilniji plasman materijala. Volumenski cilj im je približno 16.000 tona sekundarnih sirovina, a napredak planiraju ostvariti boljom organizacijom ruta, povećanjem količina materijala po preuzimanju i daljnjim razvojem suradnje s dobavljačima i kupcima. Pritom će posebnu pozornost posvetiti kvaliteti prikupljenog i pripremljenog materijala te ulaganjima koja mogu donijeti konkretne uštede i veću operativnu učinkovitost.

Komentirao je i promjene koje bi se, prema njegovu mišljenju, trebalo uvesti u sustav upravljanja ambalažnim otpadom u BiH. Kao jedan od važnijih problema izdvojio je način raspodjele i kontrole sredstava namijenjenih podršci prikupljanju i reciklaži ambalažnog otpada, smatrajući da postojeći model ne osigurava ravnopravan tretman svih sakupljača.

“Potrebni su jasni i javno dostupni kriteriji, uz raspodjelu sredstava prema dokazanim količinama, kvaliteti i rezultatima rada. Ravnopravnost ne znači da svi dobiju isti iznos, nego da svi imaju jednake mogućnosti da ostvare podršku pod istim uvjetima”, poručio je Savić.

“Istovremeno, operaterima sustava trebalo bi postaviti više i mjerljive ciljeve prikupljanja i reciklaže, a opravdanost korištenja sredstava vezati za njihovo ostvarenje. Time bi se stvorio snažniji poticaj da ulažu u mrežu sakupljača, njihovu opremu i kapacitete, uključujući prikupljanje materijala čija tržišna vrijednost ne pokriva troškove sakupljanja. Uz transparentno izvještavanje i djelotvornu kontrolu, ta sredstva mogla bi podržati znatno širi krug subjekata koji svakodnevno obavljaju posao prikupljanja. Smatram da podrška treba pratiti stvarni doprinos sustavu, umjesto da ostaje koncentrirana na uzak krug korisnika”, dodao je.

Kappastar Recycling BH d.o.o. na našoj je listi 99 najuspješnijih srednjih poduzeća u svojoj djelatnosti u BiH, prema podacima CompanyWalla.