Europske zemlje su, grubo rečeno, podijeljene na sjever i jug u više smislova, pa se tako obično smatra da je sjever štedljiviji, radišniji i općenito odgovorniji prema financijama i da na jugu postoji tendencija ka životu preko objektivnih mogućnosti.
Moglo bi se stoga pretpostaviti da je slično kada je riječ o zaduženosti kućanstava u zemljama na sjeveru i na jugu Europske unije (EU).
No, kada se pogledaju podaci za 10 najzaduženijih zemalja u kategoriji kućanstava dobiva se posve drugačija slika. Naime, države u kojima su kućanstva najzaduženija nalaze se na bogatijem sjeveru, a ne na južnom dijelu EU-a gdje se ekonomije smatraju krhkijima.
Zaduženost europskih kućanstava u EU u prošloj je godini iznosila u prosjeku 49,4 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) dok je za eurozonu brojka bila 50,7 posto. Kako otkrivaju podaci Eurostata, u oba slučaja brojke padaju od 2020. kada su se nalazile na više od 60 posto.
Dug kućanstava uključuje hipoteke i druge vrste kredita poput onih potrošačkih.
Treba reći i to da visoka zaduženost kućanstava nije sama po sebi problem zato što postoje zemlje s razvijenijim ili manje razvijenijim tržištem hipoteka, odnosno gdje je vlasništvo nad nekretninama više ili manje uvjetovano kreditiranjem, jednako kao što sofisticiraniji financijski sustavi obično otvaraju prostor za veće razine zaduženosti.
Ipak, pretjerana zaduženost kućanstava može pogoršati stanje ekonomske krize.
Po procjeni Europske komisije, razine od 55 posto BDP-a je ta na kojoj zaduženost kućanstava počinje predstavljati makroekonomski rizik budući da je privatni dug, a ne javni, taj koji je u povijesti gotovo u pravilu pogurnuo gospodarstva u dužničke krize.
U krajnjem slučaju, i velika financijska kriza 2008. započela je problemima u sektoru zaduženosti kućanstava, ne vlade.
Sedam članica EU-a ima dug kućanstava iznad 55 posto BDP-a i sve su smještene na sjeveru ili zapadu Europe.
S druge strane zemlje južne Europe imaju relativno umjerene razine duga u tom sektoru.
Tako primjerice talijanska kućanstva duguju 35,9 posto BDP-a, grčka 38 posto BDP-a te španjolska 42,9 posto BDP-a.
U Hrvatskoj kućanstva duguju još i manje, odnosno 31,3 posto BDP-a. U Sloveniji je to tek 24,8 posto.
Zemlja EU-a s najnižom razinom zaduženosti kućanstava je Rumunjska gdje ona iznosi tek 12,3 posto BDP-a. Iznad Rumunjske je Mađarska s 18,3 posto.
Kućanstva u najvećem europskom gospodarstvu Njemačkoj zadužena su na razini 49 posto BDP-a što je praktično europski prosjek. Treba podsjetiti da u Njemačkoj građani puno češće žive u unajmljenim prostorima no u mnogim drugim zemljama, odnosno stopa vlasništva nad nekretninama je među najnižima u Europi.
U EU su najzaduženija kućanstva u Nizozemskoj gdje je brojka 93,5 posto BDP-a.
Nizozemska središnja banka navodi da je to zato što je vlada omogućila vrlo povoljne uvjete za kreditiranje u svrhu kupnje stambenog prostora. U toj zemlji je moguće dobiti kredit u visini cjelokupne vrijednosti stana dok je u mnogim drugim visina hipotekarnog kredita ograničena na 90 posto vrijednosti. Osim toga, visoka zaduženost je kompenzirana dosta visokim razinama financijskog bogatstva kućanstava.
Druga na toj ljestvici je Danska gdje su kućanstva zadužena u visini 84,1 posto BDP-a.
Danska središnja banka i Europska komisija su već naznačile da je tako visoka stopa signal za rizik.
Švedska na trećem mjestu ima razinu od 82,3 posto, a u toj zemlji dominiraju varijabilne kamatne stope što ostavljaju građane vrlo izloženima promjenama kamatnih stopa.
Pročitajte još:
Finska je na četvrtom mjesto s brojkom od 62,9 posto BDP-a pri čemu na hipotekarne kredite otpada 63 posto ukupne zaduženosti kućanstava. U toj zemlji postoji i poseban oblik kreditiranja kupnje stambenog prostora putem zajma preko stambene zadruge koja preuzima odgovornost za kredit koji je onda podijeljen među vlasnicima sukladno veličini udjela, odnosno stana. Ako se računaju i ti krediti onda se udio hipoteka u ukupnoj zaduženosti kućanstava diže na 75 posto.
Finska središnja banka je odlučila uvesti stroži nadzor takvih kredita kako ne bi izmakli kontroli.
Nakon Finske na ljestvici najveće zaduženosti kućanstava slijede Luksemburg, Francuska i Belgija, a brojka varira između 60,5 i 56,4 posto BDP-a.
