Prema podacima Hrvatske narodne banke ukupni krediti kućanstvima iznosili su na kraju ožujka 2026. godine 28,1 milijardi eura, što predstavlja rast od 12,5 posto na godišnjoj razini. Ovakva dvoznamenkasta stopa rasta traje od početka 2024. godina.
Stambeni krediti s iznosom od 14,1 milijardi eura na kraju ožujka činili su 50,1 posto ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. Na godišnjoj razini, stopa rasta stanja ovih kredita ubrzala je s 15,5 posto na 15,6 posto.
Dvoznamenkasti rast na godišnjoj razini traje od ožujka 2025. godine, a postepeno ubrzanje od listopada 2024. stoji u makroanaliza koju potpisuju Anton Starčević i Petar Bejuk, analitičari RBA Istraživanja.
Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su 11,1 milijardi eura ili 39,2 posto promatranih ukupnih kredita. Pozitivne godišnje stope rasta u ovoj kategoriji traju od srpnja 2021., a dvoznamenkast rast od studenog 2023. Krajem prošle godine zabilježeno je snažno ubrzanje na godišnjoj razini, s 10,5 posto u studenom na 16,6 posto u prosincu. Međutim, ovaj snažan porast rezultat je reklasifikacije dijela hipotekarnih kredita u gotovinske nenamjenske kredite.
Prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 688,2 milijuna. eura čini 2,4 posto ukupnih kredita. Na mjesečnoj razini, zabilježen je rast za 2,1 posto. Ipak, u odnosu na isto razdoblje godinu ranije stanje prekoračenja manje je za 6,1 posto.
Krediti po kreditnim karticama (njihov udio je 2,2 posto u ukupnim kreditima stanovništvu) iznosili su 630,8 milijuna eura te su uz rast na mjesečnoj razini od 1,1 posto na godišnjoj razini bili veći za 14,9 posto.
U nastavku godine očekuje se nastavak solidne potražnje za kreditima stanovništvu uz tendenciju usporavanja godišnje stope rasta prema 10 posto.
Kamatne stope na novougovorene kredite stanovništvu zabilježile su pad na kraju prvog tromjesečja. Prema informacijama iz HNB-a, prosječna kamatna stopa na stambene kredite stanovništvu iznosila je u ožujku 2,99 posto, što je za 7 baznih bodova manje nego u veljači. To je smanjenje uglavnom bilo rezultat smanjenja kamatne stope na kredite s fiksnom kamatnom stopom, s 3,08 posto na 3,02 posto.
U tom je smjeru djelovala i promjena strukture kredita, odnosno povećanje udjela kredita s promjenjivim kamatnim stopama, uz početno razdoblje fiksiranja kamatne stope od pet do deset godina.
Ti su se krediti u ožujku odobravali uz nižu kamatnu stopu od kredita s potpuno fiksnom kamatnom stopom, pa je porast njihova udjela dodatno pridonio smanjenju ukupne prosječne kamatne stope premda je kamatna stopa na te kredite blago porasla, s 2,69 posto u veljači na 2,76 posto u ožujku.
Prosječna kamatna stopa na gotovinske nenamjenske kredite u ožujku se smanjila za 12 baznih bodova u odnosu na veljaču, na 5,28 posto, čime se spustila na najnižu razinu od sredine 2022.
Kamatne stope na gotovinske nenamjenske kredite u ožujku su se smanjile u gotovo svim sistemski važnim bankama, što, prema središnjoj banci, u pojedinim slučajevima odražava promotivne ponude banaka. Smatra se da je snažnijem kreditiranju stanovništva vjerojatno dijelom pridonijelo i smanjenje kamatnih stopa.
Općenito, očekivano zadržavanje kamatnih stopa na kredite oko razina prethodne godine, u okružju pojačavanja inflacije a posljedično i prihoda korisnika kredita, smanjuje teret otplate duga i održava pritisak na snižavanje stope neprihodujućih kredita u ukupnim.
Pročitajte još:
U segmentu potrošača dodatni impuls za snižavanje stope neprihodujućih kredita ima primjena makrobonitetnih mjera HNB-a od početka drugog polugodišta prethodne godine, koja se odražava na povećanje prosječne kreditne sposobnosti kod korisnika kredita.
Uz inflatorno obezvređivanje obveza po kreditima odobrenim u prethodnom razdoblju, očekuje se nastavak snižavanja udjela neprihodujućih kredita.
