Troškovi stambenih kredita u Europi i Sjevernoj Americi naglo su porasli jer se gospodarski učinak rata na Bliskom istoku počeo prelijevati i na tržišta nekretnina, dodatno pritišćući kupce stanova i kuća te one koji žele refinancirati postojeće kredite.
Rast kamatnih stopa na hipotekarne kredite dogodio se iako središnje banke zasad nisu podizale ključne kamatne stope. Banke i kreditne institucije reagiraju na rast troškova zaduživanja država i očekivanja tržišta da će središnje banke, ako se inflacijski pritisci nastave, na kraju ipak morati zaoštriti monetarnu politiku.
U SAD-u je rat gurnuo kamatnu stopu na 30-godišnji stambeni kredit na 6,36 posto. To je iznad razina zabilježenih u rujnu 2025., prije nego što je američki Fed započeo ciklus od tri smanjenja kamatnih stopa po 0,25 postotnih bodova.
U eurozoni se pritisak vidi i u Njemačkoj, najvećem gospodarstvu regije. Ondje su hipotekarne stope porasle za oko 0,3 postotna boda. Kamatna stopa na popularne desetogodišnje kredite sada iznosi oko 3,6 posto, prema podacima njemačkog posrednika za stambene kredite Dr Klein.
Za novi kredit od 350.000 eura to znači da godišnji trošak kamata raste za oko 1.000 eura, na približno 13.000 eura.
“Kamatne stope porasle su jako brzo u samo nekoliko tjedana”, rekao je Florian Pfaffinger iz Dr Kleina, dodajući da su takva kretanja uznemirila tržište. Prema njegovim riječima, dio kupaca nastoji što prije zaključiti kreditne aranžmane kako bi izbjegao moguća nova poskupljenja.
Najizraženiji rast bilježi se u Ujedinjenom Kraljevstvu. Prosječna ponuđena kamata na dvogodišnji fiksni stambeni kredit s omjerom kredita i vrijednosti nekretnine od 75 posto porasla je s 3,97 posto krajem veljače na 5,1 posto u travnju.
Hina Bhudia iz Knight Frank Financea rekla je da je nagli rast kamata na nove fiksne kredite u Britaniji ozbiljno pogodio kupovnu moć građana.
U SAD-u rast stambenih kamata dolazi u trenutku kada je tržište već bilo pod pritiskom manjka ponude. Američko tržište nekretnina godinama se nosi s posljedicama prekomjerne gradnje prije financijske krize, nakon čega je uslijedilo dugo razdoblje nedovoljne izgradnje.
“Prije financijske krize izgradili smo previše kuća, a zatim smo imali desetljeće nedovoljne gradnje”, rekao je Matt Aks, ekonomist Evercore ISI-ja. “Zato sada postoji manjak ponude, a u novije vrijeme ušli smo i u razdoblje visokih kamatnih stopa.”
Administracija Donalda Trumpa pokušala je smanjiti hipotekarne kamate koristeći Fannie Mae i Freddie Mac za kupnju vlastitih obveznica osiguranih stambenim kreditima. No analitičari smatraju da je učinak tih mjera brzo poništen posljedicama rata.
Bradley Saunders, ekonomist Capital Economicsa za Sjevernu Ameriku, ocijenio je da će američko tržište nekretnina teško dobiti zamah dok su stambene kamate iznad šest posto.
Dio potencijalnih kupaca, prema riječima agenata za nekretnine, sve se više miri s time da se kamate na stambene kredite neće vratiti na pandemijske razine od oko dva posto. Brian Lewis iz američke agencije Compass rekao je da se kupci počinju miriti s idejom da takve kamate možda više neće vidjeti “igdje tijekom svog života”.
Rizik za tržište nekretnina dodatno raste ako promet kroz Hormuški tjesnac ostane ograničen. Kroz taj je pravac prije rata prolazila oko petina svjetske nafte, a poremećaji su već podigli cijene energije i inflacijska očekivanja.
Ako cijene energije ostanu povišene, središnje banke mogle bi biti prisiljene podizati kamate kako bi obuzdale inflaciju. To bi dodatno pogodilo kupce nekretnina, jer bi krediti postali još skuplji, a dostupnost stanovanja još slabija.
John Muellbauer, ekonomist sa Sveučilišta Oxford, upozorio je da raste rizik pogrešne procjene između Trumpa i iranskog vodstva. Eskalacija bi, prema njegovim riječima, mogla gurnuti gospodarstva u ozbiljnu stagflaciju.
Pročitajte još:
Više kamate u konačnici znače manje kupaca, sporije transakcije i pritisak na cijene nekretnina. Bhudia iz Knight Franka očekuje usporavanje aktivnosti na tržištu i pritisak na cijene kako se rast hipotekarnih kamata bude prenosio na kupce.
Koliko će taj pritisak biti snažan, ovisit će prije svega o trajanju sukoba. Ako se rat brzo smiri, dio rasta kamata mogao bi se stabilizirati. Ako se kriza produlji, tržište nekretnina moglo bi postati jedno od mjesta na kojem će kućanstva najbrže osjetiti cijenu geopolitičkog šoka.
