U vremenu ubrzanih tehnoloških promjena, sve strožih regulatornih okvira i rastućih zahtjeva za održivim poslovanjem, sektor transporta nalazi se pred izazovima, ali i brojnim prilikama za razvoj i transformaciju. Kako bi se pronašla rješenja za probleme s kojima se suočava sektor transporta, u srijedu je u Zagrebu održana konferencija ‘Cestovni teretni prijevoz 2030: troškovi, održivost, elektrifikacija’.
Konferencija, pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Fakulteta prometnih znanosti i Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika, okupila je predstavnike prijevozničkog i logističkog sektora, institucija, akademske zajednice te industrije. Među prisutnima bili su Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ivan Odrčić, savjetnik glavnog ekonomista HUP-a, Bosiljko Zlopaša, pomoćnik ravnatelja Carinske uprave Republike Hrvatske, i mnogi drugi.
Teme o kojima su raspravljali obuhvatile su rast troškova goriva, cestarina i radne snage, administrativna opterećenja i regulatorne izazove, sigurnost i tehničku ispravnost voznog parka, carinske procedure i digitalizaciju sektora, nedostatak vozača i izazove zapošljavanja te elektrifikaciju i zelenu tranziciju cestovnog transporta.
“Pokušavamo izaći iz situacije koja je, pogotovo ovih dana, složena zbog globalnih okolnosti, a i zbog porasta cijena energenata. Uz sve što nas je prije pogodilo, od pandemije do ratova i nemogućnosti transporta po pojedinim područjima, sad je došao i taj moment koji je dodatno stvorio probleme u zajedničkom funkcioniranju i tu smo da to pokušamo zajedno riješiti. Troškovi poslovanja kontinuirano rastu, a istovremeno regulatorni okvir, koji nam nameće Europska unija, je sve složeniji. Osobito u kontekstu europskih politika koje ga snažno usmjeravaju prema digitalizaciji i dekarbonizaciji. Upravo zato teme ove konferencije – troškovi, regulativa i zelena tranzicija, nisu odvojene nego međusobno snažno povezane i u velikoj mjeri određuju svakodnevno poslovanje poduzetnika”, rekao je Mihotić u uvodnom obraćanju.
“U takvom okruženju prijevoznici nisu suočeni samo s izazovom prilagodbe, nego i s pitanjem dugoročne održivosti svojih poslovnih modela, a primjene u sektoru sve se više odražavaju na konkretne operativne odluke koje se donose svakodnevno. Od upravljanja flotom i organizacije ruta do ulaganja u nova vozila i prilagodbe poslovnih procesa. Vidimo i da elektrifikacija teškog cestovnog prijevoza više nije isključivo koncept budućnosti. Činjenica je da ona kod nas nije još dovoljno zaživjela, ali u pojedinim EU zemljama je zaživjela i stvarat ćemo preduvjete da se to proširi i realizira i u Hrvatskoj. Primjeri iz prakse pokazuju da se električni kamioni već koriste u industrijskim koridorima u Francuskoj i Njemačkoj te u nizu skandinavskih zemalja. Jasno je da je pred nama i dalje izazov, od infrastrukture za punjenje, preko dosega i troškova, koje prouzrokuje takav sustav prijevoza, do ukupne ekonomske isplativosti u komercijalnom okruženju”, dodao je.
Naglasio je da uz tehnološku transformaciju, ne smijemo zanemariti ni izazove poput nedostataka kvalificirane radne snage, koji dodatno opterećuju kapacitete sektora i zahtijevaju sustavna rješenja.
“To je veliki problem i pokušavamo ga premostiti, s jedne strane kroz edukacije, koje bi morale biti organizirane puno efikasnije, a s druge strane je uvoz radne snage. Poseban naglasak je potrebno staviti i na unapređenje infrastrukture, digitalizaciju administrativnih procesa i pojednostavljenje procedura koje izravno utječu na poslovanje prijevoznika”, kazao je.
Poručio je da je Vlada prepoznala probleme prijevoznika i poduzela mjere kao odgovor na energetsku i gospodarsku krizu.
“Vlada je privremeno uskladila visinu trošarine na dizelska goriva s minimalnih 330 eura na 1.000 litara, što je donja granica prema propisima EU. S druge strane, za autobusne prijevoznike uveli smo nadoknadu dijela trošarine od 0,16 eura po litri na temelju već odobrenih rješenja Carinske uprave i to je direktna pomoć prijevoznicima putnika da bi cijena karata i njihovo poslovanje moglo biti održivije i da bi cijeli sustav mogao opstati”, objasnio je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Rekao je i da će do eventualne naplate cestarina na državnim cestama neminovno doći te da cestarine idu u smjeru sigurnosti građana na područjima preko kojih prolaze državne ceste. Istaknuo je da je cilj smanjenje zagađenja, veća sigurnost i što veći promet teških vozila na autocestama koje su za to dimenzionirane i pripremljene.
Prisutnima se obratio i Ivan Odrčić koji je govorio o cestovnom prijevozu u vrijeme globalnih pritisaka. On je naglasio da prijevoznici moraju biti prilagodljivi kako bi napredovali i da Hrvatska ima jednu od najnižih tuzemnih dnevnica za vozače. Rekao je i da u EU trenutačno nedostaje oko pola milijuna vozača jer je teško naći kvalificiranu radnu snagu, a smatra da je domaća radna snaga najbolji izbor. Osvrnuo se i na administrativna opterećenja zbog raznih regulativa Europske unije, jer sve to otežava poslovanje.
O carinama, graničnim kontrolama i ubrzanju carinske procedure govorio je Bosiljko Zlopaša. Komentirao je granične prijelaze, koji su građeni kada je bilo manje prometa i kada je tehnologija bila drugačija, pa se sada javljaju problemi i gužve. Osvrnuo se i elektronske carinske deklaracije te utjecaj carina na gospodarstvo.
“Carina je vrlo bitna u međunarodnoj robnoj razmjeni i njen utjecaj je vidljiv te može predstavljati problem ili podršku gospodarstvu. Mi se trudimo biti podrška”, rekao je.
O konkretnim problemima s kojima se suočavaju prijevoznici govorili su, između ostalih, Branko Trstenjački i Darko Vukadinović iz Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika.
Trstenjački je naglasio da je rat na Bliskom istoku imao značajan negativni utjecaj na njih i da sada gorivo plaćaju znatno više.
Pročitajte još:
“Jako nam je teško raditi, trebaju nam sredstva i pomoć. Jedan od većih problema je i nedostatak radne snage. Radna snaga je danas puno skuplja nego prije i nema je. Mnoge naše kolege imaju više od 50 posto stranih radnika, a to su mobilni radnici. To nije radnik koji je zaposlen da bi radio na jednoj lokaciji nego je mobilan te vozi diljem Hrvatske i Europe”, objasnio je.
“Nakon početne euforije ulaska u EU i olakšavanja prijevoznih procesa, počelo je uvođenje najniže minimalne plaće u Njemačkoj, a zatim su došla administrativna ograničenja i paket mobilnosti, koji je izmišljen da bi se zaštitilo tržište bogatih zapadnih zemalja. Kada je riječ o samim troškovima poslovanja, na primjeru prijevoza od Zagreba do Hamburga, 2016. nam je trošak cestarina bio manji za 63 posto u odnosu na sada, trošak goriva bio je manji za 60 posto, a i trošak osoblja je ekstremno narastao”, rekao je Vukadinović.
Na konferenciji su, uz razna predavanja, održane i dvije panel rasprave, a zadnja je bila o digitalizaciji, elektrifikaciji i zelenoj tranziciji u cestovnom prometu.
