Trenutačno tek oko 10 posto zgrada u Europi ima ugrađene solarne panele, no unatoč tome, upravo krovni sustavi čine približno 60 posto ukupnog instaliranog kapaciteta solarnih elektrana. Zgrade u Europskoj uniji imaju značajan utjecaj na energetsku sliku: na njih otpada oko 42 posto ukupne potrošnje energije te 36 posto emisija ugljika povezanih s energijom, što ih svrstava među ključne sektore za provedbu klimatskih politika.
Kako bi se smanjio njihov utjecaj na okoliš, nužno je ubrzati prijelaz s fosilnih goriva na čiste izvore energije. To je posebno važno s obzirom na to da je razina elektrifikacije kućanstava u EU još uvijek relativno niska i iznosi oko 26 posto. Upravo zato integracija obnovljivih izvora, poput solarnih panela, postaje jedan od glavnih koraka prema održivijem energetskom sustavu.
Dodatna prednost ugradnje solarnih panela na krovove leži u činjenici da će većina postojećih zgrada u Europskoj uniji ostati u uporabi i nakon 2050. godine. To znači da ulaganja u njihovu energetsku obnovu i integraciju solarnih sustava imaju dugoročan učinak i predstavljaju važan temelj za postizanje klimatskih ciljeva.
Za Hrvatsku prognoze nisu osobito ohrabrujuće, jer se očekuje da će i u narednim godinama ostati pri dnu europske ljestvice prema instaliranom kapacitetu solarnih elektrana po stanovniku. Trenutačno taj kapacitet iznosi oko 250 W po osobi, a do kraja 2030. godine mogao bi porasti na približno 675 W, što je napredak, ali i dalje znatno ispod vodećih zemalja.
Na samom vrhu Europske unije nalaze se Nizozemska, Njemačka i Danska, koje prednjače u razvoju solarnih kapaciteta. Usporedbe radi, Slovenija već sada prelazi 500 W po stanovniku, uz projekcije da bi do 2030. mogla dosegnuti čak 1.500 W po osobi, što jasno pokazuje razliku u dinamici razvoja između zemalja u regiji.
S obzirom na rastuću potražnju za solarnim rješenjima i dostupnost poticaja, tržište postaje sve konkurentnije, a razlike među tvrtkama sve vidljivije, kako u pogledu profitabilnosti, tako i u organizaciji poslovanja i opsegu projekata. U nastavku se stoga može analizirati uspješnost vodećih tvrtki u ovom sektoru na temelju financijskih pokazatelja i broja zaposlenih.
| Poslovanje tvrtki koje se bave postavljanjem solarnih panela | ||||
|---|---|---|---|---|
| Ime tvrtke | Dobit u 2023. | Dobit u 2024. | Broj zaposlenih | |
| GME elektrotehnika i građenje d.o.o. | 5.393.699 | 3.530.927 | 37 | |
| TEHNO-ELEKTRO d.o.o. | 9.514.942 | 3.049.069 | 297 | |
| BGW-electronics d.o.o. | 920.622 | 1.734.796 | 97 | |
| SBT d.o.o. | 83.311 | 1.660.213 | 29 | |
| ENERGOS d.o.o. | 728.605 | 1.592.137 | 164 | |
| BRODOMETALURGIJA d.o.o. | 2.295.532 | 1.451.817 | 154 | |
| ELEKTRON d.o.o. | 2.675.982 | 1.288.064 | 131 | |
| ELEKTROUSLUGE KOSTELAC d.o.o. | 87.458 | 952.732 | 14 | |
| MURING d.o.o. – u stečaju | 4.673.628 | 918.141 | 0 | |
| IMEL d. o. o. | 143.278 | 789.350 | 1 | |
| Izvor: CompanyWall, *svi podaci su u eurima (EUR) | ||||
Na temelju podataka bonitetne kuće CompanyWall, prvih pet tvrtki pokazuje različite poslovne modele unutar istog sektora elektroinstalacijskih radova i solarnih projekata. GME elektrotehnika i građenje d.o.o. ističe se kao najprofitabilnija među njima, s dobiti od oko 3,53 milijuna eura u 2024. godini, unatoč padu u odnosu na prethodnu godinu.
Posebno je zanimljivo da tvrtka ostvaruje ovakve rezultate s relativno malim brojem zaposlenih (37), što upućuje na visoku operativnu učinkovitost i fokus na projekte veće vrijednosti.
Tehno-elektro d.o.o. predstavlja suprotan primjer riječ je o najvećoj tvrtki po broju zaposlenih (297), ali s nešto nižom dobiti od oko 3,05 milijuna eura u 2024., uz značajan pad u odnosu na 2023. godinu.
Kod BGW-electronics d.o.o. vidljiv je pozitivan trend rasta. Tvrtka je povećala dobit na oko 1,73 milijuna eura uz 97 zaposlenih, što ukazuje na širenje poslovanja i dobro iskorištavanje rasta tržišta solarnih instalacija. Ovakav profil tipičan je za srednje velike tvrtke koje uspješno balansiraju između fleksibilnosti i kapaciteta za veće projekte.
Izdvaja se i SBT d.o.o., koji bilježi izrazito velik skok dobiti; s oko 83 tisuće eura u 2023. na čak 1,66 milijuna eura u 2024., i to s tek 29 zaposlenih. Takav rast najčešće upućuje na ulazak u značajnije projekte ili sklapanje nekoliko većih ugovora u kratkom razdoblju. Ova tvrtka pokazuje karakteristike brzog rasta i prelaska u višu razinu poslovanja.
Pročitajte još:
Na kraju, ENERGOS d.o.o. predstavlja stabilnog srednje velikog igrača, s dobiti od oko 1,59 milijuna eura i 164 zaposlenih. Rast dobiti u odnosu na prethodnu godinu ukazuje na dobro pozicioniranje na tržištu i sposobnost kontinuiranog osvajanja novih projekata.
Sve zajedno, ovih pet tvrtki jasno pokazuje da uspjeh u sektoru solarnih instalacija u Hrvatskoj može dolaziti iz različitih pristupa, od visoke učinkovitosti i rada na velikim projektima, preko velikog operativnog kapaciteta, pa do brzog rasta i iskorištavanja tržišnih prilika.














27 Odgovora
Za Hrvatsku prognoze nisu osobito ohrabrujuće
Pa mislim da poprilicno pesimisticno gledate na to…
Mislim da je za Hrvatsku jos dalek put do realizacije ovoga u potpunosti
Ti solarni paneli su top tko ih ima!
o ovakvim stvarima bi se trebalo puno ozbiljnije razmišljati i na balkanu…
Preskupo za nas.
Solarna energija raste, ali pravo pitanje je tko će dugoročno ostati konkurentan na tržištu.
Interesantno
Bilo bi vise solarnih panela na zgradama i kućama da se spuste cijene i daju poticaji.
Solari su sve popularniji i kod nas tako da ce sigurno biti jos konkurencije na trzistu
Mah to je sve…
Dobro je njima
Treba iskoristi što više prirodne izvore energije.
Solarna energija bas nema prolaz u RH
Bravo za razvoj zelene energije
Hrvatska bi mogla poraditi na tome!
Ma samo nek svi rade i imaju posla.
Dobra analiza tržišta. Hrvatska ima odlične prirodne uvjete za solare, ali birokracija i zastarjela mreža još uvijek koče ozbiljniji razvoj. Potencijal postoji, pitanje je samo hoćemo li ga znati iskoristiti prije nego nas ostatak Europe dodatno prestigne.
Pitanje je tko ima najčišće obonovljive izvore energije 🙂
Za 10 godina će svaki krov imati panele.
Solarna energija u Europi više nije pitanje budućnosti nego brzine prilagodbe, a Hrvatska će bez snažnijih ulaganja i jasnije strategije teško uhvatiti korak s državama koje već danas pretvaraju krovove u ključne izvore energije.
Sumnjam nekako
zanimljivo
Hmm zanimljivo
Pa nez bas
Zanimljivo.
Zanimljivo