Umjetnost se može doživjeti na bezbroj načina, i obično u ljudima pobuđuje duboke osjećaje. Danas je, međutim, moguće umjetnost i kušati. Upravo na toj zamisli temelji se projekt BITE ART, koji je 2016. godine pokrenula poduzetnica Ana Šerić. Riječ je o jedinstvenim suvenirima koji spajaju tradicionalni hrvatski paprenjak i reprodukcije djelâ poznatih umjetnika, približavajući umjetnost široj publici na nesvakidašnji način. Nakon što se paprenjak pojede, ambalaža se pretvara u okvir, a umjetničko djelo ostaje kao trajna uspomena — mali spoj dizajna, tradicije i suvremene kreativnosti.
“Veći dio profesionalnog života bavim se video produkcijom, a BITE ART je nastao kao nastavak mojeg umjetničkog djelovanja koje je započelo još na Akademiji likovnih umjetnosti. Oduvijek me zanimalo kako umjetnost približiti publici izvan galerijskog prostora. Zamisao da umjetnost prenesem na tradicionalni hrvatski paprenjak bila je možda neobičan, ali logičan korak. Ako ljude pozivate da zagrizu u vašu priču, tada jestiva umjetnost postaje snažno komunikacijsko pomagalo”, rekla je Šerić za Financije.hr
Uz standardne kolekcije i pakiranja s jednim paprenjakom te magnetom, BITE ART razvija i personalizirane poslovne poklone pod geslom ‘Personalizaciju smo pretvorili u umjetnost’.
Šerić ističe kako želi da sve što rade bude posebno. Ne voli rješenja na prvu — ni u jednoj, niti u drugoj branši kojom se bavi. Vjeruje da upravo ta posvećenost pojedinostima i konceptu stoji iza činjenice da opstaju i rastu sve te godine.
“Posebno bih izdvojila destinacijski suvenir BITE Zagreb, u kojem se pakiranje transformira u tanjurić za posluživanje, kao i kolekciju Croatian Tradition — Is a great idea, koja kroz dizajn komunicira hrvatsku inovaciju i identitet. Klijenti rado biraju i našu Love edition kolekciju, paprenjak i magnet s potpisom vječne romantičarke Ane Kolega, kao zahvalnice za vjenčanja. Nakon što se paprenjak pojede u pakiranju, ostaje magnet kao trajna uspomena na njihov dan. Naši proizvodi nisu klasični suveniri, oni su komunikacijsko pomagalo. Govore o tome da njihov vlasnik cijeni umjetnost, promišljen koncept i dizajn. Da je takav pristup prepoznat, potvrđuju i nagrade struke te brojna priznanja koja su naši proizvodi tijekom godina osvajali”, rekla nam je poduzetnica.
Rok trajanja njezinih proizvoda je do 12 mjeseci, a zbog laganih i praktičnih pakiranja mogu se jednostavno spremiti u kofer i nositi na razna putovanja.
“U stalnoj ponudi surađujemo s hrvatskim umjetnicima, no imali smo priliku aplicirati i djela nekih od najvećih svjetskih autora poput Amedea Modiglianija, Alexandera Rodchenka i Tamare de Lempicke. Posebno sam ponosna na suradnju s organizacijom YMCA, kroz koju su naši proizvodi bili ekskluzivan poklon na gala večeri u Metropolitan Museum of Art u New Yorku. Za njih smo također izradili i luksuzne VIP pozivnice”, otkrila nam je Šerić.
“Iza svakog proizvoda stoji konkretna osoba, autentičan rukopis i odnos koji gradimo. Oduvijek mi je bilo bitno pokazati koliko je hrvatska likovna scena široka i raznolika. Od nježne, zaljubljene poetike Ane Kolega, preko figurativnog izraza Hrvoja Majera i apstraktnog Marka Tadića, pa sve do Vlahe Bukovca, čiji je senzibilitet i danas blizak mnogima. Tu je i street artist OKO za one koji vole urbanu energiju, kao i Ivan Večenaj, jedan od velikana hrvatske naive. Meni je najveće zadovoljstvo kad netko u toj raznolikosti prepozna svojeg autora; kad se dogodi klik. A novih ideja i suradnji već ima u pripremi jer hrvatska umjetnost je živa, slojevita i neiscrpna. I uvijek nas tjera da idemo korak dalje”, dodala je.

Ističe da su svi umjetnici s kojima surađuju ugledna imena hrvatske likovne scene, tako da ne postoji pogrešan odabir za ljude koji žele kušati njezinu ponudu. Kaže da oni koji su skloniji tradiciji često biraju Ivana Večenaja ili Vlaha Bukovca, dok ljubitelji suvremenog izraza posegnu za Markom Tadićem, hrvatskim predstavnikom na Venecijanskom bijenalu. Ima i ljudi koji vole grafiku te pomaknuta, zoomorfna rješenja, pa rado biraju OKO. A beskompromisni romantičari, osobito Dalmatinci, gotovo uvijek završe kod Ane Kolega.
“Na kraju dana, najpopularnije je ono djelo u kojem se netko osobno prepozna”, kaže poduzetnica.
Paprenjake proizvodi slastičarnica M&M, obiteljska tvrtka s dugom tradicijom. Sama izrada paprenjaka odvija se prema tradicionalnoj recepturi, a nakon pečenja i hlađenja slijedi faza pakiranja i integracije dizajnerskog dijela proizvoda. Oslikavanje se ne radi ručno na svakom keksu, već kroz pažljivo osmišljen vizual koji je dio pakiranja i koncepta proizvoda, jer je i ambalaža ravnopravni dio umjetničke priče.
“S vlasnicom slastičarnice, Martinom Dumančić, sam tijekom godina izgradila odnos koji je prerastao klasičnu poslovnu suradnju — danas je to uhodan, partnerski i, rekla bih, prijateljski odnos. To mi je iznimno važno, jer bez povjerenja i zajedničkih standarda kvalitete ne možete graditi ozbiljan brend”, rekla je Šerić.
Dodala je da sama proizvodnja keksa traje nekoliko dana, dok razvoj nove kolekcije, od ideje i suradnje s umjetnikom do završnog proizvoda, može trajati mjesecima.
“Ne volim rješenja na prvu. Svaka pojedinost mora biti promišljena. U konačnici, najvažnije mi je da u cijelom procesu nema kompromisa kad je riječ o kvaliteti, i upravo zato biram suradnike koji dijele isto mjerilo”, ispričala nam je Šerić.

Kaže da na početku nije htjela nuditi personalizirane proizvode jer se bojala da će postati još jedan brend koji samo primjenjuje logotip na proizvod, a to joj nije bio cilj. Preokret se dogodio kad su pronašli model koji im omogućuje da personalizaciji pristupe kreativno i konceptualno.
“Tada smo se jasno pozicionirali kao brend koji personalizaciju pretvara u umjetnost. To znači da klijentima ne nudimo samo prostor za ime ili logo, nego i ideju, vizual i priču. Najčešće traže da stavimo imena, datume, poruke za vjenčanja i korporativne događaje, ali sve češće i autorske interpretacije, nešto što će biti drukčije i pamtljivo. Jako pazimo da naši proizvodi nikada ne budu dosadni. Ako već radimo personalizaciju, ona mora imati karakter”, ističe poduzetnica.
Objasnila nam je da je u kreiranju tih posebnih proizvoda nadahnjuju život, suradnje, zanimljivi ljudi i snažna djela, ali iznad svega umjetnost.
“Da mi je netko na Akademiji rekao da će se moji proizvodi jednog dana poklanjati u Metropolitanu, vjerojatno mu ne bih vjerovala. A kad se to dogodilo, nekako je djelovalo potpuno prirodno. Kustosi Meta bili su oduševljeni našim paprenjacima, i tada sam shvatila koliko daleko jedna autentična, lokalna priča može dosegnuti. Kroz BITE ART želim nastaviti graditi most između hrvatske umjetnosti i suvremenog tržišta. Trenutačno smo usmjereni na širenje na europsko i svjetsko tržište, jer vjerujem u kolekciju Croatian Tradition — is a great idea. Smatram da ima svoje mjesto daleko izvan naših granica”, zaključila je.
Prokomentirala je i zanimanje Hrvata za umjetnost. Smatra da bi zanimanje bilo veće kad bi umjetnost postala dio svakodnevice.
“Živimo u vremenu u kojem je pažnja najvrednija valuta. Sve je brzo, dostupno i površno: TikTok, YouTube, Instagram… U takvom okruženju umjetnost se teško natječe ako ostane zatvorena u ustanovama. Da bi ljudi danas razvili zanimanje, umjetnost im mora biti dostupna, vidljiva i dio svakodnevice. Mislim da nam nedostaje sustavniji kulturni odgoj. Moja generacija je kroz Glazbenu omladinu redovito odlazila u Hrvatsko narodno kazalište, gledala opere i balete. Danas djeca znaju globalne brendove i viralne trendove, ali nemaju stvarni kontakt s umjetnošću. To nije njihova krivnja, nego rezultat sustava i prioriteta”, naglasila je.

Kaže da je upravo to njezina misija kroz BITE ART. Želi da umjetnost iziđe iz ‘hramova’ i postane dio svakodnevice kroz proizvod, poklon, mali predmet koji nosi priču.
“Ako netko kroz naš rad prvi put upozna ime hrvatskog umjetnika, ili se zainteresira istražiti dalje, to je za mene uspjeh. Ne radim to samo zato da prodam proizvod. Radim to jer vjerujem da umjetnost mora ostati živa, prisutna i dostupna. I da svatko ima pravo na svoj susret s njom”, rekla nam je.
Na početku poslovanja najveći izazov joj je bio osigurati kapital, pa su ulagali kroz privatne kredite, jer su poslovni uvjeti bili vrlo nepovoljni. Dugoročno gledano, najveći izazov joj je bio pozicioniranje između sektora.
“Kad se prijavljujemo na natječaje iz kulture, često smo previše komercijalni. Kad se prijavljujemo na poduzetničke ili inovacijske linije, znamo biti previše umjetnički. Na neki način nalazimo se između dva sustava koji nemaju jasno mjesto za hibridne projekte poput našeg. Imamo kvalitetan proizvod i zanimanje međunarodnog tržišta, ali kad je riječ o ozbiljnijim potporama ili subvencijama, do sada ih nismo uspjeli ostvariti”, rekla je Šerić.
“To usporava rast, posebno u segmentima poput marketinga i razvoja brenda. Angažman dodatnih stručnjaka, od brand managera do marketinških profesionalaca, zahtijeva investicije koje mali brendovi teško mogu podnijeti bez vanjske podrške. To je stvarnost mnogih malih, ali ambicioznih hrvatskih brendova. Mi se zasad oslanjamo na upornost, kvalitetu i dugoročno razmišljanje. Put je sporiji, ali vjerujem da je stabilniji”, dodala je.
U budućnosti želi nastaviti graditi BITE ART strpljivo i dugoročno, širiti paletu proizvoda, razvijati nove suradnje s umjetnicima i ostati dosljedna zamisli da umjetnost može živjeti izvan galerijskih zidova. Sljedeći korak je snažnije međunarodno pozicioniranje.
Pročitajte još:
Kaže da bi voljela da BITE ART u idućih pet do deset godina bude prisutan u relevantnim muzejskim shopovima i galerijama diljem Europe, ali i šire. Ne kao suvenir iz Hrvatske, nego kao primjer suvremenog i promišljenog spoja umjetnosti i dizajna.
“Dugoročno vidim BITE ART i kao platformu, prostor koji umjetnicima daje dodatnu vidljivost, a publici novi način susreta s umjetnošću. Ako pritom uspijemo dokazati da jedan mali autorski brend iz Hrvatske može igrati na međunarodnoj sceni, to će mi biti najveća potvrda da smo radili nešto ispravno. A investitori? Vjerujem da će prepoznati trenutak. I da ćemo jednog dana moći reći: Dobro je što nismo odustali”, optimistična je Šerić.













