U vremenu kada se sve više govori o potrebi jačanja domaćih investicija i dugoročnog gospodarskog razvoja, pitanje uloge mirovinskih fondova u hrvatskom gospodarstvu ponovno dolazi u središte javne i stručne rasprave. Toj temi bio je posvećen i ovogodišnji Poslovni forum Udruge Prsten, koji se u četvrtak održao u Zagrebu pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske
Forum pod nazivom ‘Nedovoljno iskorišten kapital Hrvatske – kako mirovinski fondovi mogu snažnije ulagati u hrvatsko gospodarstvo’ okupio je predstavnike Vlade, financijskog sektora, poduzetnike i ekonomske stručnjake.
Među prisutnima bili su premijer Andrej Plenković, ministar financija Tomislav Ćorić, ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, predsjednik Uprave Allianz ZB Kristijan Buk, članica Upravnog vijeća HANFA-e Martina Verić i mnogi drugi.
“Kada govorimo o mirovinskim fondovima, govorimo o ozbiljnom kapitalu, ali kada govorimo o Prstenu, govorimo o ideji da povezani ljudi mogu pokrenuti stvari koje su veće od svakog pojedinca. Prsten otvara teme, povezuje ljude i pokreće razgovore koji vode do odluka i to dokazuje naših 3.900 članova i 227 poslovnih subjekata. Mirovinski fondovi čuvaju sigurnost naših građana, ali oni mogu biti i pokretači razvoja ako im damo kvalitetne projekte, jasna pravila i dugoročnu viziju”, istaknuo je predsjednik Udruge Prsten, Draženko Mamić, u uvodnom obraćanju.
U sklopu foruma je održan i otvoreni razgovor s premijerom Plenkovićem tijekom kojeg je on komentirao mnoge relevantne teme, a jedna od tih tema je i trenutačna energetska kriza.
“Mislim da smo odlično reagirali u trenutačnoj energetskoj krizi. Brzo smo, i među prvima, napravili dva iskoraka. Jedan je da se ministar Ćorić i njegovo ministarstvo bave zahtjevom prema Europskoj komisiji gdje možemo, ako je potrebno, ući i u dio trošarina koje čine cijene jedne litre benzina na onaj europski dio trošarina koji se dijeli na hrvatski prihod i na europski prihod. Cijelu proceduru smo proveli i postavili zakone, a drugi iskorak je s PDV-om. Dakle, unaprijed smo napravili dva instrumenta koji nam u slučaju velike eskalacije sukoba te većeg rasta nafte i naftnih derivata daje manevarski prostor da napravimo ono što gospodarstvo i građani očekuju, a da smo u skladu s propisima”, rekao je premijer.
Ponovio je i svoje prijašnje izjave o turizmu i cijenama u turističkom sektoru. Smatra da je, zbog trenutačne geopolitičke situacije, moguće privući turiste, ali samo ako naše cijene ne budu veće od cijena u drugim zemljama.
“Imali smo sastanak Vijeća za upravljanje razvojem turizma i to je, sukladno novom zakonu kojeg smo donijeli i sukladno strategiji, jedno tijelo koje se sastane dva ili tri puta godišnje te okupi sve aktere u turističkom sektoru. Na tim sastancima pokušavamo na jedan vrlo iskren način reći otvoreno kakvi su brojevi. Ja sam prije dvije ili tri godine jasno rekao da smo dosegli granice rasta hrvatskog turizma i to se u potpunosti dogodilo.
Tu su tri brojke koje su važne. Jedna je da nam godišnje dolazi do 22 milijuna turista, da nam je broj noćenja na 110.000 i da će nam se prihodi od stranih turista stabilizirati na oko 15 milijardi eura. Najbolji dokaz da sam bio u pravu je usporedba 2024. i 2025. godine. Broj dolazaka i noćenja nije toliko bitan, ali je bitan rast prihoda. S 15 milijardi narastao je na samo 15,3 milijarde. Dakle, to je velika razlika u odnosu na ogroman rast koji smo imali godinama prije i zbog kojeg je prihod znao biti veći za dvije ili tri milijarde. To znači da smo dosegli razinu koja je takva da smo usporedivi sa snažnijim ekonomijama i većim zemljama, jakim turističkim zemljama, poput Italije, Francuske, Španjolske, u smislu cjenovne politike i onog što mi za tu cijenu pružamo kao uslugu”, objasnio je Plenković.
Dodao je i da drugi imaju more i sunce te da je turistima najbitnija cijena, a to sada mogu lako provjeriti na mobitelu. Naveo je i da mnogi mijenjaju planove za godišnje odmore zbog sukoba na Bliskom istoku. Uz turizam, osvrnuo se i na zaposlenost u Hrvatskoj.
“Hrvatska danas ima 1,7 milijuna zaposlenih i 67.600 nezaposlenih, što se ne pamti na hrvatskom tržištu rada. U Zagrebu je nezaposleno manje od 10.000 ljudi, a u Splitu, drugom gradu u Hrvatskoj, 4.400. To znači da ne radi onaj koji stvarno ne želi napraviti neki napor da radi. Imamo veću potrebu poslodavaca za radnicima i imamo praktički nezaposlenost koja je sada po postotku na 3,9 ili četiri posto, što je manje od prirodne nezaposlenosti”, naglasio je.
Kada je riječ o inflaciji, naveo je sve mjere koje je Vlada do sada uvela kako bi se situacija stabilizirala i kako bi se pomoglo onima koji su najugroženiji, a među njima je i ograničenje cijena goriva. Kazao je da će plivajući PDV biti zadnja linija obrane ako dođe do još veće eskalacije.
Prisutnima se obratio i ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.
“Kada govorimo s pozicije mirovinskih fondova, govorimo o jednom od ključnih faktora na domaćem tržištu kapital koji za nas predstavlja štednju građana koja mora biti mudro i sigurno uložena. Prethodno razdoblje je bilo ono u kojem smo radili na tome da mirovinskim fondovima osiguramo više mogućnosti za ulaganja tako da istodobno potaknemo veći rast prihoda, ali u prvom redu i domaćeg gospodarstva jer je ono presudno za bolje socijalne uvjete. Zakonodavni okvir izmijenili smo početkom 2024. i tako liberalizirali postojeće klase imovine, ali i uveli nove klase te omogućili nova ulaganja. Upravljanje portfeljima smo fleksibilizirali, a sve tako da se zadrže visoki standardi sigurnosti, ali i intenzitet samog nadzora”, rekao je Ružić.
Pročitajte još:
“Te promjene nisu ostale samo zakon nego su pokazale i konkretne rezultate. Obvezni mirovinski fondovi imaju 2,4 milijuna članova, a imamo 3,7 milijuna stanovnika prema zadnjem popisu, i tu je 27 milijardi eura. S druge strane, imamo dobrovoljne fondove u kojima imamo 1,8 milijardi eura, ali samo 500.000 osiguranika. Poruka je da je treći stup nešto što je bitno, posebno za naše mlade i one koji imaju još puno do mirovine. To je siguran i produktivan mehanizam koji moramo zajednički promovirati i gdje postoji veliki prostor za rast i jačanje, ne samo njihove osobne kapitalne štednje, nego i za opći gospodarski rast, stabilnost sustava i sve ciljeve koje želimo osigurati kao razvijeno društvo”, zaključio je.
Na forumu je održan i panel pod nazivom ‘Budućnost ulaganja mirovinskih fondova u hrvatsko gospodarstvo’, a na panelu su sudjelovali ministar financija Tomislav Ćorić, osnivač i predsjednik Uprave Žito grupe Marko Pipunić, predsjednica Uprave PBZ Croatia osiguranje Rosa Marić i članica Upravnog vijeća HANFA-e Martina Verić.
