Poslovna ulaganja jedan su od ključnih pokazatelja gospodarske aktivnosti i budućeg rasta, jer odražavaju spremnost poduzeća na širenje, inovacije te povećanje produktivnosti. Najnoviji podaci pokazuju, međutim, da se investicijska aktivnost u Europskoj uniji nalazi pod sve većim pritiskom.
Prema podacima Eurostata, stopa poslovnih ulaganja u EU u posljednjem tromjesečju prošle godine pala je na 21,8 posto, što je najniža razina od 2015. godine.
“Od 2014. godine stopa ulaganja nefinancijskih korporacija u EU pokazuje dva jasna trenda, sa značajnim rastom. Između 2014. i 2018. godine stopa ulaganja stalno je rasla s 22 posto na gotovo 24 posto”, naveli su statističari.
I u drugom tromjesečju 2015., 2017. i 2019. godine zabilježen je nagli rast, a nakon toga je uslijedio sličan trend u četvrtom tromjesečju 2019. te u prvom tromjesečju 2020. godine.
U 2021. godini je taj rast prekinut i od tada je stopa ulaganja gotovo kontinuirano padala. Pad ulaganja može imati dugoročne posljedice jer izravno utječe na produktivnost i konkurentnost europskog gospodarstva. No, oprez investitora je očekivan. Naime, razdoblje nakon pandemije obilježeno je rastom kamatnih stopa, visokom inflacijom i energetskom krizom, što nisu povoljni uvjeti za ulaganje.
Iako je ukupan trend na razini EU negativan, razlike među državama članicama i dalje su velike. Na nacionalnoj razini, najnoviji dostupni podaci su za 2024. godinu i tada su najviše stope poslovnih ulaganja u EU zabilježene u Mađarskoj, 28,4 posto. Zatim su Hrvatska (28,3 posto), Češka (27,6 posto), Belgija (27 posto) i Švedska (26,9 posto). U Sloveniji je stopa poslovnih ulaganja iznosila 21 posto.
Visoka pozicija Hrvatske na ovoj ljestvici može se djelomično objasniti snažnim investicijskim ciklusom potaknutim sredstvima iz fondova Europske unije, ali i aktivnim nacionalnim politikama. Ipak, valja imati na umu da viša stopa ulaganja ne mora nužno značiti i veću učinkovitost ulaganja.
S druge strane, najniža stopa poslovnih ulaganja u 2024. godini zabilježena je u Luksemburgu i to 15,9 posto. Slijede Irska i Cipar, obje zemlje po 16 posto, Nizozemska sa 16,7 posto i na kraju je Malta sa 16,8 posto.
Zbog navedenih podataka bitno je razmotriti nacionalne okvire za poticanje ulaganja. U Hrvatskoj su poticajne mjere za investicijske projekte uređene Zakonom o poticanju ulaganja (NN, 63/22 i 136/24), prema podacima na stranici Investcroatia.gov.hr. Mogu ih koristiti poduzetnici registrirani u Republici Hrvatskoj koji izvrše ulaganje u dugotrajnu imovinu u minimalnim iznosima koje je odredilo Ministarstvo gospodarstva.
Prema tome, mikropoduzetnici moraju uložiti 50.000 eura i otvoriti najmanje tri nova radna mjesta kako bi mogli koristiti poticajne mjere, mali, srednji i veliki poduzetnici moraju uložiti 150.000 eura i otvoriti najmanje pet novih radnih mjesta, dok centri za razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava i softvera moraju uložiti 50.000 eura i otvoriti najmanje 10 novih radnih mjesta.
Pročitajte još:
Tri milijuna eura uz otvaranje najmanje 15 novih radnih mjesta uvjet je za projekte ulaganja kroz gospodarsko aktiviranje neaktivne imovine u vlasništvu RH, a 500.000 eura za projekte ulaganja u modernizaciju i porast produktivnosti poslovnih procesa.
Bitno je napomenuti da, iako takve mjere mogu ublažiti negativne trendove, njihov stvarni učinak ovisi o kvaliteti ulaganja i dugoročnoj održivosti projekata. Ključno pitanje nije samo koliko se ulaže, nego i u što se ulaže.
