Najnovije izvješće Svjetske banke o izgledima za tržišta roba predviđa porast cijena energije od 24 posto ove godine, budući da je rat s Iranom povijesni šok za globalne lance opskrbe. Najnovije izvješće Svjetske banke o stanju na tržištima roba, objavljeno u utorak, predviđa porast cijena energije od 24 posto ove godine, budući da rat s Iranom i posljedična blokada Hormuškog tjesnaca predstavljaju povijesni šok za globalna tržišta.
Ovo predviđeno povećanje predstavlja najznačajniji skok cijena energije od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, prijeteći učvršćivanjem visoke inflacije i zaustavljanjem gospodarskog napretka u zemljama u razvoju. Prema izvješću, globalna tržišta roba suočavaju se s najnestabilnijim razdobljem u četiri godine, a očekuje se da će cijene energije i gnojiva dovesti do porasta ukupnih troškova roba od 16 posto tijekom 2026. godine.
Regionalna nestabilnost već je rezultirala najvećim poremećajem u opskrbi naftom u povijesti, s padom globalne proizvodnje za više od 10 milijuna barela dnevno tijekom krize. Iako su neke cijene ublažile pad u odnosu na početne vrhunce, studija pokazuje da će dugotrajni učinci napada na infrastrukturu i uskih grla u pomorskom prometu u Hormuškom tjesnacu održavati troškove energije na povišenim razinama u doglednoj budućnosti.
Analitičari sugeriraju da su trenutni previranja učinkovito preokrenula trend pada cijena roba koji je uočen tijekom prethodne godine, stvarajući okruženje stagflacije i otežavajući središnjim bankama upravljanje kamatnim stopama.
Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke, nadalje je izjavio da vlade moraju odoljeti iskušenju široke i neciljane fiskalne potpore koja bi mogla iskriviti tržišta te se umjesto toga usredotočiti na privremenu pomoć najugroženijim kućanstvima kako bi se lakše snašli u nadolazećim mjesecima ekonomske neizvjesnosti.
Kriza na Bliskom istoku usporava gospodarstva zapadnog Balkana
Kriza na Bliskom istoku utjecat će i na gospodarstva zapadnog Balkana, pa će se zemlje u toj regiji u ovoj i idućoj godini zbog toga suočiti s usporenim gospodarskim rastom i povećanom inflacijom, upozorili su iz Svjetske banke (WB).
U redovitoj šestomjesečnoj regionalnoj analizi objavljenoj u Sarajevu stoji kako se očekuje “prigušeni” gospodarski rast tijekom 2026. i 2027. godine pod utjecajem prelijevanja posljedica sukoba na Bliskom Istoku, tvrdokorne inflacije i povećane neizvjesnosti.
Prognoze Svjetske banke za zapadni Balkan pokazuju da će gospodarski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 2,8 posto u 2026., što je za 0,3 postotna boda ispod prethodnih projekcija. U 2027. očekuje se skromno ubrzanje regionalnog rasta na 3,2 posto.
Najviši rast BDP-a od 3,9 posto za ovu godinu projiciran je za Kosovo, a najniži za BiH gdje bi trebao biti na razini od 2,5 posto. Kosovo bi i u 2027. trebalo imati najveći rast BDP-a u toj regiji, na razini od 3,9 posto, dok je za BiH, Sjevernu Makedoniju i Srbiju predviđen rast od tri posto.
Tržišta nafte i plina u središtu oluje
Glavni pokretač trenutne nestabilnosti tržišta je neviđeni poremećaj brodskih ruta na Bliskom istoku. Hormuški tjesnac, ključni pomorski prolaz kroz koji se odvija otprilike 20 posto svjetske trgovine sirovom naftom, tijekom rata je zapravo doživio zastoj prometa. Prema Svjetskoj banci, sada se predviđa da će prosječna cijena sirove nafte Brent iznositi 86 dolara po barelu tijekom 2026., što predstavlja nagli porast u odnosu na prosjek od 69 dolara zabilježen 2025.
Ova prognoza temelji se na pretpostavci da će se najveći poremećaji početi smanjivati do svibnja i da će se obujam brodarstva postupno vratiti na predratne razine do kraja godine. U trenutku pisanja ovog teksta, američka referentna nafta WTI iznosi iznad 102 dolara po barelu, dok je Brent, međunarodni standard, prvi put u tri tjedna iznad 110 dolara.
UAE su u utorak također objavile da od 1. svibnja napuštaju OPEC i OPEC+, a ministar energetike UAE-a naveo je restrukturiranje energetske strategije zemlje “kako bi se pomoglo u zadovoljavanju promjenjive potražnje” i obećao “postupno povećanje proizvodnje nafte”.
Ostaje vidjeti hoće li dodatna ponuda doprinijeti snižavanju cijena ili će manja koordinacija među glavnim dobavljačima nafte zapravo biti nepovoljna usred krize.
Svjetska banka upozorava da će se, ako se sukob pokaže dugotrajnijim ili proširi na više regionalnih aktera, pritisak na cijene samo pojačati. Čak i prema trenutnoj osnovnoj liniji, šok je već izazvao značajne promjene u drugim energetskim sektorima. Studija pokazuje da volatilnost na tržištu nafte ima izravne posljedice na referentne vrijednosti prirodnog plina i ukapljenog prirodnog plina (LNG), dok se zemlje bore za osiguranje alternativnih opskrba energijom.
Europska unija je već potrošila preko 27 milijardi eura dodatnih troškova za uvoz fosilnih goriva od početka rata u Iranu. IEA također već naziva situaciju najvećom prijetnjom energetskoj sigurnosti u povijesti. Očekuje se da će ova povećana cijena goriva usporiti globalni rast, s ozbiljnim implikacijama za stvaranje radnih mjesta i industrijski razvoj u zemljama u razvoju i razvijenim gospodarstvima.
MMF je ovog mjeseca smanjio svoju prognozu globalnog rasta za 2026. na 3,1 posto, što je 0,2 posto manje od prethodne projekcije, te snizio procjenu za eurozonu s 1,4 posto na 1,1 posto.
Rat je također podigao očekivanja MMF-a o globalnoj inflaciji na 4,4 posto, a ako se volatilnost energenata nastavi i u 2027., fond upozorava na “ozbiljan scenarij” u kojem bi globalni rast mogao pasti na dva posto.
Pročitajte još:
Geopolitička volatilnost i domino efekt
U posebnom dijelu izvješća Svjetske banke naglašava se nesrazmjeran utjecaj geopolitičkog rizika na stabilnost tržišta. Analiza pokazuje da je volatilnost cijena nafte tijekom razdoblja rastućeg sukoba otprilike dvostruko veća nego tijekom mirnijih razdoblja. Konkretno, studija pokazuje da geopolitički uvjetovan pad globalne proizvodnje nafte od jedan posto obično povisuje cijene u prosjeku za 11,5 posto.
Ovi šokovi imaju snažan učinak “prelijevanja”, s utjecajem na druga tržišta roba koji je oko 50 posto veći nego u normalnim uvjetima. Prema izvješću, porast cijena nafte od 10 posto izazvan geopolitičkim šokom dovodi do vrhunca cijena prirodnog plina od sedam posto i rasta cijena gnojiva od više od pet posto otprilike godinu dana kasnije. Ovi zaostali učinci znače da će čak i ako se sukob na Bliskom istoku riješi u bliskoj budućnosti, globalno gospodarstvo vjerojatno nastaviti osjećati inflacijski pritisak i u sljedećoj godini.
