Dekarbonizacija industrije je jedno od glavnih fokusa Europske unije (EU) u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena i zelene tranzicije, a onda u tom kontekstu hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida (CO2) predstavlja jednu od ključnih poluga.
Uz ine alate u tom području, Bruxelles je obvezao 44 europske energetske tvrtke, među kojima su hrvatska Ina i njezin najveći dioničar mađarski MOL, da do 2030. godine doprinesu europskome cilju skladištenja 50 milijuna tona CO2 u skladu s njihovim razmjernim udjelom u proizvodnji nafte i plina u EU u vremenu od 2020. do 2023. godine.
Za Financije.hr iz Ine su potvrdili da je ta tvrtka obvezna sudjelovati u provedbi strateških ciljeva EU-a kojima se predviđa uspostava kapaciteta za skladištenje 50 milijuna tona CO2 godišnje te u skladu s preuzetim obvezama Ina mora do 2030. osigurati rješenje za utiskivanje dodijeljene kvote od 1,2 milijuna tona i to uključuje pripremu i uspostavu svih tehničkih i infrastrukturnih preduvjeta za funkcionalno podzemno skladištenje CO2.
“U tom kontekstu Ina je tijekom prošle godine izradila i dostavila plan za prenamjenu iscrpljenog plinskog polja Bokšić u podzemno skladište CO2. Taj plan INA je predložila kao jedan od potencijalnih projekata za daljnje razmatranje u okviru pripreme Nacionalnog razvojnog plana i Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a s obzirom na njegovu stratešku važnost za dekarbonizaciju i usklađivanje s europskim regulativama. Važno je naglasiti kako razvoj skladišnih kapaciteta predstavlja samo jedan segment cjelovitog sustava upravljanja ugljikovim dioksidom koji dodatno obuhvaća hvatanje, obradu i transport CO2 iz različitih industrijskih sektora i udaljenih lokacija”, ističu iz Ine.
Kako dodaju, takav sustav još uvijek se nalazi u relativno ranoj fazi razvoja na razini EU-a, a ostvarenje postavljenih klimatskih ciljeva do 2030 zahtijevat će značajno ubrzanje razvoja svih njegovih sastavnica kao i koordinirano djelovanje industrije, regulatornih tijela i drugih ključnih dionika.
Osim projekta Bokšić, INA, zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu i poznavanju geoloških struktura naftno-plinskih polja u Hrvatskoj, sudjeluje i kao partner kompaniji Halliburton u izradi Atlasa geoloških struktura pogodnih za trajno zbrinjavanje CO2 na kopnu i moru, u okviru projekta koji se provodi za Agenciju za ugljikovodike.
“Vezano za skladištenje i utiskivanje CO2, INA ima konkretno operativno iskustvo i aktivno provodi skladištenje ugljikovog dioksida u sklopu svojih EOR (Enhanced oil recovery) projekata povećanja iscrpka nafte. Od 2014. s ciljem povećanja iscrpka nafte utiskujemo i trajno skladištimo CO2 u naftnim poljima Ivanić i Žutica. CO2 koji se utiskuje u navedena ležišta potječe iz Ininih plinskih polja u sjevernoj Hrvatskoj gdje je prirodno prisutan kao dio plinske smjese. Nakon prerade prirodnog plina u objektima za preradu plina Molve CO2 se transportira plinovodom do naftnih polja Ivanić i Žutica gdje se utiskuje u naftna ležišta. Od početka provedbe EOR projekta do danas uskladišteno je više od tri milijuna tona CO2. Dodatno, od kraja 2025. godine u Ivanić-Gradu u pogonu je i rekompresijska stanica koja u potpunosti minimizira emisije CO2 te osigurava trajno zbrinjavanje ugljikovog dioksida na poljima Ivanić i Žutica”, navode iz Ine.
Pročitajte još:
Najveći svjetski uzročnik emisija CO2 je Kina koja je odgovorna za oko 33 posto ukupnih emisija što je između 12 i 13 milijardi metričkih tona godišnje. Drugi je SAD koji je odgovoran za oko 12 posto emisija ili između 4,6 i 4,9 milijardi metričkih tona.
EU ima udio od sedam posto što iznosi 2,5 do tri milijarde metričkih tona, a to je manje od Indije koja je dosegla brojku od 3,2 milijarde tona. Od EU zemalja na vrhu je Njemačka s 594 milijuna tona.
