Nakon javnog savjetovanja i prvog saborskog čitanja, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu stigao je početkom rujna pred Vladu, koja ga je uputila u daljnju saborsku proceduru. Izmjene donose nekoliko konkretnih promjena za više od stotinu tisuća hrvatskih obrtnika, od manjeg komorskog doprinosa i uređenja obiteljskog obrta do lakšeg nasljeđivanja i nastavka poslovanja nakon smrti obrtnika.
Dio zahtjeva koji su tijekom pripreme Zakona isticali predstavnici obrtnika ipak je ostao izvan konačnog prijedloga.
Jedna od financijski najkonkretnijih promjena je smanjenje obveznog komorskog doprinosa s dva na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka. Ta će mjera Hrvatsku obrtničku komoru, područne obrtničke komore i udruženja obrtnika stajati oko 5,2 milijuna eura prihoda godišnje, procijenili su iz HOK-a za Financije.hr.
„Riječ je o značajnom smanjenju, ali nama je prije svega važno što ono znači za obrtnike“, poručuju iz HOK-a. Komorski sustav morat će raditi u manjem financijskom okviru, ali u Komori tvrde da to ne bi trebalo smanjiti razinu zastupanja, informiranja, savjetovanja i pomoći obrtnicima. Smanjenje prihoda sada opisuju kao vlastiti doprinos rasterećenju obrtnika.
Zanimljivo je pritom da je tijekom ranije faze postupka ton HOK-a bio oprezniji. Komora je upozoravala da bi snažnije smanjenje prihoda moglo utjecati na rad područnih komora i udruženja obrtnika te opseg njihovih aktivnosti, a kao prihvatljivije rješenje zagovarala je doprinos od najmanje 1,7 posto ili mogućnost fleksibilnog raspona između 1,5 i dva posto. Konačni prijedlog ipak je ostao na jedinstvenoj stopi od 1,5 posto.
S druge strane, Udruga Glas poduzetnika smanjenje doprinosa pozdravlja, ali smatra da time rasprava nije završena. UGP i dalje traži dobrovoljno članstvo u HOK-u i potpuno ukidanje obveznog komorskog doprinosa.
„Ako Komora pruža kvalitetne i korisne usluge, obrtnici bi trebali imati pravo sami odlučiti žele li biti članovi i te usluge financirati“, kaže članica Upravnog odbora UGP-a Kristina Bakula. Taj zahtjev nije prihvaćen ni tijekom javnog savjetovanja, uz obrazloženje da uvođenje dobrovoljnog članstva nije predmet ovih izmjena Zakona.
Nasljeđivanje je jedna od konkretnijih promjena
Obje udruge pozitivno ocjenjuju rješenja koja bi trebala olakšati nastavak obiteljskih obrta i prijenos poslovanja s generacije na generaciju.
HOK posebno izdvaja lakši nastavak obrta nakon smrti obrtnika. Cilj je spriječiti prekid poslovanja dok traje ostavinski postupak i obitelji omogućiti da u međuvremenu rješava obveze prema zaposlenima, kupcima i dobavljačima te dovrši već ugovorene poslove. Ublažavaju se i uvjeti za nasljednika koji privremeno vodi obrt, a nasljednicima koji žele nastaviti djelatnost ostavljaju se uvjeti i rokovi za stjecanje potrebnih kvalifikacija.
Uvodi se i zakonski institut obiteljskog obrta. Pritom je važno da mogućnost da članovi obiteljskog kućanstva pomažu obrtniku bez zasnivanja radnog odnosa postoji i u sadašnjem Zakonu. Izmjenama se takav način poslovanja dodatno definira kao „obiteljski obrt“, s naglaskom na uključivanje obitelji i nastavak obrtničke tradicije.
UGP upravo taj dio prijedloga smatra jednim od boljih rješenja jer smanjuje administrativne zapreke koje mogu ugroziti poslovanje obrta građenih desetljećima.
Među administrativnim rasterećenjima HOK izdvaja i ukidanje obveze imenovanja poslovođe odnosno stručnog poslovođe u pojedinim slučajevima izdvojenog pogona. Prijedlog obuhvaća, među ostalim, djelatnosti putem samoposlužnih aparata, određena skladišta te pojedine smještajne objekte u kojima se ne pripremaju i ne poslužuju hrana i piće.
Rad uz mirovinu već postoji
Još jedna od istaknutih promjena odnosi se na nastavak rada nakon umirovljenja, no ni ona zapravo ne uvodi potpuno novo pravo. Od 1. siječnja ove godine obrtnici koji su navršili 65 godina mogu nastaviti obavljati djelatnost uz isplatu 50 posto mirovine. Izmjenama Zakona o obrtu sada se obrtnički propis usklađuje s već izmijenjenim mirovinskim zakonodavstvom.
HOK smatra da je time napravljen prvi korak, ali želi ići dalje te kao otvoreno pitanje navodi mogućnost nastavka obrta uz isplatu pune mirovine.
Rad nedjeljom i Obrtni registar ostali izvan Zakona
Nisu, međutim, prošli svi zahtjevi Komore. HOK je tražio da mu se povjeri vođenje Obrtnog registra, kako bi s novim obrtnicima bio povezan već od ulaska u obrtništvo. Zahtjev nije prihvaćen. Komora je još tijekom prvog čitanja izdvojila upravo Obrtni registar među pitanjima koja nije uspjela riješiti kroz radnu skupinu.
Otvoreno ostaje i pitanje rada nedjeljom za male obrtničke trgovine u kojima obrtnici rade sami ili uz pomoć obitelji.
HOK je još u javnom savjetovanju tražio poseban tretman takvih trgovina, ali je Ministarstvo odgovorilo da zabrana rada nedjeljom i iznimke od nje nisu predmet Zakona o obrtu, nego Zakona o trgovini.
Komora želi i posebno zakonsko prepoznavanje obrta s tradicijom, izvan sadašnjeg okvira umjetničkih i tradicijskih obrta.
ŠTO NOVI ZAKON RJEŠAVA, A ŠTO OSTAJE NA STOLU
Rješava se:
- komorski doprinos smanjuje se s dva na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka
- definira se institut obiteljskog obrta
- olakšava se nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika i nasljeđivanje
- smanjuju se zahtjevi za poslovođama u pojedinim djelatnostima
- Zakon se usklađuje s mogućnošću nastavka obrta uz 50 posto mirovine
- dodatno se uređuju Majstorska škola, strukovno obrazovanje i naukovanje
Ostaje otvoreno:
- HOK neće preuzeti Obrtni registar
- male obrtničke trgovine ne dobivaju poseban režim rada nedjeljom
- nema mogućnosti vođenja obrta uz punu mirovinu
- obrti s tradicijom nisu izdvojeni kao posebna kategorija
- UGP-ov zahtjev za dobrovoljnim članstvom u HOK-u nije prihvaćen
Uštede na komorskom doprinosu nadmašit će veći porezi
Pitanje koliko će obrtnici stvarno biti rasterećeni dodatno kompliciraju odvojene porezne izmjene predložene za 2027. godinu.
Za gotovo 85 posto paušalnih obrtnika, odnosno više od 77.000 njih s godišnjim primicima do 40.000 eura, prema aktualnom prijedlogu porezno i doprinosno opterećenje trebalo bi ostati isto. HOK i dalje traži dodatne korekcije za približno 16.000 obrtnika u dva najviša paušalna razreda, od 40.000 do 60.000 eura.
UGP je prema tom dijelu pak znatno kritičniji. Za primitke između 40.000 i 50.000 eura predlaže se smanjenje priznatih izdataka s 85 na 70 posto, a između 50.000 i 60.000 eura na 55 posto. UGP upozorava i na nagle porezne „stepenice“: prelazak prvoga praga za jedan cent može povećati godišnji porez za 1.080 eura, a prelazak sljedećeg za još 1.440 eura.
Ministarstvo financija procijenilo je da će ukupna davanja paušalnom obrtniku u razredu od 40.000 do 50.000 eura porasti oko 30 posto, odnosno 1.336 eura godišnje, dok bi u najvišem razredu rast iznosio oko 66 posto ili 3.033 eura. Riječ je i dalje o prijedlogu poreznih izmjena, a ne o donesenim pravilima.
Zato UGP zaključuje da će za dio paušalnih obrtnika administrativna poboljšanja i nekoliko desetaka eura uštede na komorskom doprinosu biti višestruko nadmašeni većim poreznim i doprinosnim obvezama. HOK je oprezniji u ocjeni ukupnog učinka, ali također nastavlja tražiti blaže oporezivanje dvaju najviših razreda.
Pročitajte još:
Konačni prijedlog Zakona o obrtu tako rješava nekoliko konkretnih problema kontinuiteta poslovanja i generacijskog prijenosa, ali dio zahtjeva koji su se provlačili još od javnog savjetovanja ostavlja za neke buduće izmjene.
A odgovor na pitanje hoće li 2027. obrtnicima u konačnici donijeti manje ili više opterećenja neće ovisiti samo o Zakonu o obrtu, nego i o tome u kojem će obliku završiti paralelne porezne promjene.
