Europske morske luke su iznimno važan dio krvotoka za opskrbu robom Europske unije (EU) i nije nikakvo čudo da je ovogodišnji iranski rat pojačao interes za informacije o njihovu funkcioniranju.
U 2024. godini je morem globalno prebačeno 13 milijardi tona robe, a europske su luke pretovarile 3,4 milijarde tona što je malo više od četvrtine ili 26 posto globalne brojke. Podaci govore da se gotovo 90 posto europske vanjske trgovine odvija morskim putem.
Pomorski se transport uglavnom sastoji od dvije vrste prijevoza. To je transport na kratke udaljenosti te prijevoz robe na velike udaljenosti, što se zapravo odnosi na daleke međukontinentalne rute preko oceana.
Prijevoz na kratke udaljenosti ne uključuje samo pomorski transport unutar EU-a već i Island te Norvešku, kao i promet Baltičkim morem, Mediteranom te Crnim morem.
Dvije lokacije u EU se ističu po pomorskom robnom transportu, a to su Rotterdam u Nizozemskoj kao najprometnija luka i odmah do nje Antwerpen-Bruges u Belgiji. Kroz Rotterdam je u 2024. prošlo 397,3 milijuna tona robe, a kroz Antwerpen-Bruges 243,7 milijuna tona.
Njemački Hamburg je bio treći iako je ukupna brojka bitno niža od prve dvije luka. Naime, kroz najveći grad na sjeveru Njemačke prošlo je 97 milijuna tona robe.
Razlike između najprometnijih teretnih luka dalje su znatno manje no što je to slučaj između prve dvije i ostatka. Četvrti je španjolski Algeciras kod Gibraltara kroz koji je prošlo 81,5 milijuna tona robe, a nakon njega je još jedna nizozemska luka – Amsterdam sa 78,8 milijuna tona.
Među prvih deset su još francuska luka HAROPA (Le Havre i Rouen) sa 76,6 milijuna tona, poljski Gdanjsk sa 71 milijun tona, Marseille sa 66 milijuna tona, Valencia sa 64,5 milijuna tona te rumunjska Constanta s 57,6 milijuna tona. Trst je na 12. mjestu s 53,5 milijuna tona, a ostalih jadranskih luka nema među prvih 20.
Kada se pogledaju pojedine države po bruto težini tereta, što ne uključuje samo robu već i svu popratnu ambalažu i materijale za siguran transport, nizozemske su luke na vrhu s ukupnim iznosom od 538,1 milijuna tona.
Italija, koja ima tri luke među prvih 20 i nijednu među prvih 10, nalazi se u tom poretku na drugom mjestu sa 488,6 milijuna bruto tona, a malo iza nje je Španjolska sa 486 milijuna tona. Na četvrtom je mjestu Belgija gdje je brojka 274,9 milijuna tona.
Iako nije članica EU-a, između Nizozemske i Italije ubacila se Turska koja je prekrcala 524,7 milijuna bruto tona u svojim morskim lukama. Njemačka je u EU na petom mjestu s 273,9 milijuna tona ispred Francuske s tek nešto malo manjih 269,8 milijuna tona.
Zemlje koje su ostvarile brojku iznad 100 milijuna tona još su Grčka, Švedska i Poljska.
Hrvatska je po tonaži na samom dnu i slabije su jedino dvije otočne zemlje Cipar i Malta. Hrvatska je imala 20,9 milijuna bruto tona, odnosno malo manje od Slovenije s 21,8 milijuna. Cipar je imao 8,9 milijuna tona, a Malta 4,5 milijuna.
U 2025. godini hrvatske morske luke su prekrcale 20,95 milijuna tona što je 0,4 posto više no u 2024. godini.
Pročitajte još:
U luke koje ulaze u statističku evidenciju ubrajaju se Rijeka, Omišalj, Ploče, Split i Bakar. Tih pet luka ostvaruje 91 posto ukupnog prometa robe u hrvatskim lukama.
Mali ukupni rast prošle godine rezultat je dobrog zadnjeg kvartala kada je na godišnjoj razini promet robe porastao za 4,4 posto, ponajviše zahvaljujući kontejnerskom prometu. U tom posljednjem tromjesečju rast su imale samo luke Rijeka i Ploče, no vrlo izražen. U Rijeci je to bilo 31 posto nakon posljednja tri mjeseca 2024., a u Pločama 25 posto.
