Dolazak više od dvije tisuće automobila iz Kine u riječku luku, novi je znak širenja poslovanja na hrvatskom dijelu sjevernog Jadrana. Prvi ro-ro brod koji je s Dalekog istoka dovezao automobile u Rijeku u ponedjeljak, stigao je nakon polugodišta u kojem je promet robe u toj luci snažno porastao.
Brod AICC Huanghu, dug gotovo 200 i širok 38 metara, dovezao je više od dvije tisuće automobila namijenjenih prvenstveno Hrvatskoj i okolnim tržištima. Nakon iskrcaja vozila će prema krajnjim odredištima nastaviti željeznicom i cestovnim prijevozom. Dolazak je rezultat suradnje Luke Rijeka, Emil Frey Logisticsa i Lagermaxa, a iz Luke najavljuju da bi uskoro mogao stići i drugi brod s automobilima iz Kine.
Kolovoška pošiljka neće biti obuhvaćena tim rezultatima, ali pokazuje da Rijeka uz rast kontejnerskog prometa pokušava privući i nove vrste tereta.
Član Uprave Luke Rijeka Marko Mišković rekao je za Novi list da bi taj posao mogao potaknuti i druge kineske proizvođače da Rijeku koriste kao jednu od ulaznih luka za europsko tržište. Zasad nisu objavljene marke pristiglih vozila ni učestalost budućih dolazaka.
Poslovanje automobilima preko riječke luke započelo je u lipnju 2025. uvozom osobnih i lakih gospodarskih vozila, dok je izvoz krenuo u listopadu. U izvozu je uglavnom riječ o vozilima grupe Stellantis, među kojima su Peugeot, Citroën, Opel, Fiat i Iveco, koja iz tvornica u Slovačkoj i Poljskoj stižu u Rijeku. Prvi vlak s 192 automobila iz slovačke Trnave stigao je u ožujku ove godine.
U prvih šest mjeseci 2026. preko riječke luke prekrcano je oko 22.000 automobila i lakih gospodarskih vozila, a do kraja godine očekuje ih se približno 60.000. Veći rast trenutačno ograničava nedostatak prostora na De Franchechijevu gatu i okolnom području. U Luci Rijeka rješenje vide u dogradnji Praške obale, kojom bi se dobio dodatni prostor za uvoz i izvoz vozila.
Automobili su ipak samo novi dio znatno šire priče o rastu teretnog prometa. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kroz hrvatske je morske luke u drugom tromjesečju prošlo 6,9 milijuna tona robe, 26,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Rijeka i Omišalj nositelji rasta prometa u lukama
Rast je u drugom tromjesečju 2026., od travnja do lipnja, bio izrazito koncentriran. U usporedbi s istim razdobljem 2025., promet robe u Rijeci povećan je 83,5 posto, na 2,43 milijuna tona, dok je u Omišlju porastao 30 posto, na 2,27 milijuna tona. Izračun na temelju DZS-ovih podataka pokazuje da je Rijeka time dobila oko 1,1 milijun tona robe, a Omišalj približno 524.000 tona.
Njihov zajednički rast u drugom tromjesečju od oko 1,63 milijuna tona čak je veći od ukupnog povećanja prometa svih hrvatskih luka, koje je u odnosu na isto razdoblje 2025. iznosilo približno 1,43 milijuna tona. Razliku objašnjava pad prometa u dijelu ostalih velikih luka. Od travnja do lipnja promet u Pločama smanjen je 16,1 posto, na 704.000 tona, a u Bakru 7,9 posto, na 537.000 tona. Split je pak ostvario rast od 12,1 posto, na 512.000 tona.
Iz strukture tereta mogu se prilično jasno iščitati i mogući razlozi rasta. Promet robe u kontejnerima povećan je čak 82,9 posto i dosegnuo je udio od 35 posto ukupnog prometa hrvatskih luka. Tekući teret porastao je 18 posto i činio gotovo polovinu ukupnog prometa, dok je promet suhe rasute robe pao 26,7 posto.
Riječki skok vremenski se podudara s početkom rada novog kontejnerskog terminala Rijeka Gateway na Zagrebačkoj obali. Terminal je otvoren u rujnu 2025., pa je 2026. prva godina u kojoj posluje od njezina početka. U drugom tromjesečju prošle godine još nije radio, zbog čega je usporedna baza za riječki promet vrlo niska.
Veći prihvat nafte u Omišlju
Specijalizirani portal AdriaPorts objavio je da je Rijeka Gateway u prvih šest mjeseci ove godine prekrcao 206.413 TEU-a, dok je preko Adriatic Gate Container Terminala na Brajdici prošlo dodatnih 174.453 TEU-a. Dva riječka terminala tako su zajedno obradila više od 380.000 kontejnerskih jedinica.
Promet na Brajdici istodobno je, prema istom izvoru, smanjen 24 posto, dijelom zbog preseljenja Maerskovih linija na Rijeka Gateway. To pokazuje da dio prometa novog terminala nije potpuno nov za riječki lučki sustav, nego je preusmjeren s postojećeg terminala. Bez podataka o polazištima, odredištima i vlasnicima tereta zasad nije moguće utvrditi koliko je novih poslova privučeno iz Kopra, Trsta ili drugih konkurentskih luka.
Financije.hr od Rijeka Gatewaya zatražile su podatke o prometu u drugom tromjesečju, tržištima s kojih roba dolazi i prema kojima odlazi te udjelu tereta koji se iz luke prevozi željeznicom. Iz kompanije su odgovorili da su ti podaci poslovna tajna, pa objavljene brojke o polugodišnjem prometu nije bilo moguće potvrditi kod samog terminalskog operatora.
U Omišlju se rast od 30 posto podudara s povećanjem prometa tekućeg tereta, što upućuje na veći prihvat nafte preko JANAF-ova terminala. Moguće objašnjenje su veće isporuke neruske nafte za MOL i druge korisnike JANAF-ova sustava, ali iz samih DZS-ovih podataka nije moguće utvrditi kupce ni odredišta nafte. Na upit Financije.hr o razlozima povećanja prometa u Omišlju odgovor nije stigao.
Pročitajte još:
JANAF i MOL početkom kolovoza potvrdili su ugovor o transportu 2,05 milijuna tona sirove nafte tijekom cijele 2026. godine. Kako su ranije objavile Financije.hr, ugovor se primjenjuje od 1. siječnja prema načelu „puno za prazno”, što znači da MOL plaća ugovoreni kapacitet bez obzira na to koliko ga stvarno iskoristi. Postojanje ugovora zato podupire moguću vezu s rastom prometa u Omišlju, ali ne potvrđuje koliko je nafte u prvom polugodištu doista prevezeno za MOL.
U cijelom prvom polugodištu kroz hrvatske je luke prošlo 12,4 milijuna tona robe, 20,8 posto više nego godinu prije. Putnički promet istodobno je ostao na prošlogodišnjoj razini, iako je broj putnika s kružnih putovanja u drugom tromjesečju porastao 14,4 posto.
