Irska i Nizozemska su među europskim zemljama u kojima su građani najviše skloni donacijama, pokazuje izvješće grupacije dobrotvornih organizacija iz Ujedinjenog Kraljevstva i Sjeverne Amerike koja djeluje globalno pod nazivom Charities Aid Foundation (CAF).
U prošloj godini gotovo 60 posto ili šest od deset Europljana dalo je novac u dobrotvorne svrhe, bilo izravno pomažući ljudima u potrebi ili donacijama dobrotvornim udrugama ili iz vjerskih razloga.
Najnovije izvješće CAF-a obuhvatilo je 60.443 ljudi iz 105 zemalja, a iz svake zemlje je bilo zastupljeno između 250 i tisuću odraslih osoba.
Rezultati pokazuju da Irska i Nizozemska imaju najveći udio osoba koje izdvajaju novac u dobrotvorne svrhe. Rumunjska je plasirana dosta visoko ako se pogleda udio od prihoda koji se izdvaja za donacije. U sve tri zemlje dobrotvorne donacije čine oko 0,4 posto individualnih prihoda.
U 2025. godini više od dvije trećine Iraca su bili davatelji dobrotvornih priloga, odnosno bilo ih je 68 posto. Nizozemska je na drugom mjestu sa 66 posto. U tom smislu su Rumunji plasirani dosta nisko s brojkom od 27 posto, no ono što ih postavlja u prvi plan je upravo razina izdvajanja onih koji to čine.
Hrvatska je na 10. mjestu s 36 posto građana koji se odlučuju na dobrotvorne donacije. Slovenija je na četvrtom mjestu s brojkom od 49 posto. Ako se pogleda postotak izdavanja od prihoda pojedinaca, tada i u Hrvatskoj i u Sloveniji on iznosi 0,2 posto.
Inače, Danska je na trećem mjestu s 51 posto populacije koja se odluči na donacije. U Njemačkoj je to osjetno manje, odnosno 30 posto.
Te se brojke odnose na donacije u različite dobrotvorne svrhe, no kada se tome pridodaju donacije u vjerske svrhe te izravno pomaganje potrebitim ljudima tada iza Irske i Nizozemske u prvi plan izbijaju Hrvatska i Slovenija.
Naime, u Irskoj je 77 posto građana doniralo novac u najširem smislu, a u Nizozemskoj 71 posto. Nakon toga dolazi Hrvatska sa 68 posto te Slovenija sa 64 posto.
Kao postotak dohotka u tom najširem kontekstu donacija prva je Rumunjska s prosjekom od 0,9 posto, a zatim je Hrvatska s 0,8 posto te Irska s 0,7 posto individualnih prihoda. U Sloveniji je to 0,4 posto.
Ukupne donacije kao udio u prihodima su najniže u Latviji, a kad je riječ o specifičnim donacijama dobrotvornim udrugama najniži udio je vidljiv u Mađarskoj i Slovačkoj. U tri najveća EU gospodarstva udio izdvajanja iz prihoda građana u ukupnim donacijama bio je relativno skromnih 0,4 posto.
Štoviše, Europa je najmanje velikodušan kontinent u tom smislu. Europljani u prosjeku doniraju 0,6 posto od svojih prihoda, a svjetski je prosjek jedan posto. Izvan EU-a, što je vjerojatno potaknuto ratnim prilikama, ističe se Ukrajina gdje 61 posto građana izdvaja novac za pomoć drugima, i to u prosjeku 1,2 posto od prihoda.
Prema izvješću, postoji snažna veza između razine donacija i osjećaja pripadnosti zajednici. U zemljama gdje više od 80 posto građana ima izražen osjećaj pripadnosti donacije su u prosjeku tri puta veće no tamo gdje manje od polovice stanovnika dijeli taj osjećaj.
Postoji i razlika u tome što je u Europi davanje donacija dobrotvornim udrugama najčešći način za tu vrstu solidarnosti, dok je globalno izravno davanje pomoći onima u potrebi najučestaliji oblik. Europljani, osim toga, preferiraju međunarodne dobrotvorne udruge koje djeluju u većem broju zemalja pri čemu se najveći dio potpore izdvaja za djecu i mlade.
Gledano globalno, razlika između najvelikodušnijih i najmanje velikodušnih država upada u oči. Nigerija je na vrhu kao zemlja s najvećom razinom donacija. Tamošnji stanovnici u prosjeku izdvajaju 2,8 posto prihoda za razne oblike donacija. Vodećih 10 zemalja u svijetu u tom smislu spada u kategoriju država s niskom ili srednjomo razinom prihoda. Osam ih se nalazi u Africi i dvije su u Aziji.
Pročitajte još:
Kao suprotnost stoji Japan gdje ljudi doniraju tek 0,2 posto od svojih prihoda. Zanimljivo je da je nominalni bruto društveni proizvod po glavi stanovnika u Japanu 28 puta veći no u Nigeriji. Samo 15 posto Japanaca je doniralo dobrotvornim organizacijama u prošloj godini.
U izvješću CAF-a također se navodi da u zemljama visoke razine prihoda stanovnici najčešće kao razlog da ne daju donaciju navode da si to ne mogu priuštiti.
