Hrvatsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju ove godine poraslo 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, čime je raslo sporije od prosjeka Europske unije i eurozone, pokazuje detaljna procjena koju je u ponedjeljak objavio Eurostat.
BDP Europske unije u drugom je tromjesečju povećan 0,7 posto, a eurozone 0,6 posto. Današnja procjena pritom je osjetno bolja od flash procjene iz kolovoza, kada je Eurostat procjenjivao rast od 0,5 posto u EU-u i 0,4 posto u eurozoni.
Na godišnjoj razini Hrvatska još uvijek raste brže od europskog prosjeka. Hrvatski BDP bio je 1,7 posto veći nego u drugom tromjesečju prošle godine, u usporedbi s rastom od 1,4 posto u EU-u i 1,2 posto u eurozoni.
No hrvatska stopa rasta posljednjih se tromjesečja vidljivo usporava. Prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, BDP je u posljednjem tromjesečju 2025. bio 3,4 posto veći nego godinu ranije, u prvom tromjesečju ove godine 2,3 posto, a u drugom 1,7 posto. Kvartalno je hrvatsko gospodarstvo nakon pada od 0,1 posto u prva tri mjeseca godine u drugom tromjesečju poraslo 0,4 posto.
Dvanaest članica raslo brže od Hrvatske
Najveći kvartalni skok BDP-a zabilježila je Irska, čak 10,2 posto, nakon snažnog pada u prethodnom tromjesečju. Slijede Slovenija s rastom od 1,8 posto, Litva s 1,7 te Švedska s 1,6 posto. Austrija je bila jedina članica čije se gospodarstvo smanjilo, za 0,1 posto.
Od Hrvatske je kvartalno brže raslo 12 članica EU-a. Hrvatska je sa stopom od 0,4 posto bila izjednačena s Češkom, Nizozemskom i Finskom.
Na godišnjoj razini 14 članica ostvarilo je rast viši od hrvatskih 1,7 posto. Najbrže je rasla Malta, pet posto, zatim Slovenija 4,8 posto i Danska 4,6 posto. Litva i Poljska rasle su po 3,8 posto, dok je rumunjski BDP pao dva posto, a irski 0,4 posto. Mađarska je, poput Hrvatske, zabilježila godišnji rast od 1,7 posto.
Europu pogurao izvoz
Detaljni podaci Eurostata pokazuju da je snažniji rast europskog gospodarstva u drugom tromjesečju prije svega pogurao izvoz.
Izvoz je u odnosu na prethodno tromjesečje porastao 3,4 posto u eurozoni i 3,2 posto u EU-u, dok je uvoz povećan 1,5 odnosno 1,6 posto. Razlika izvoza i uvoza tako je rastu BDP-a pridonijela s 0,9 postotnih bodova u eurozoni i 0,8 bodova u EU-u. Istodobno su promjene zaliha oduzele po 0,5 postotnih bodova rasta.
Potrošnja kućanstava porasla je 0,4 posto i u EU-u i u eurozoni, dok je državna potrošnja povećana 0,1 posto u EU-u i 0,2 posto u eurozoni. Investicije su u EU-u porasle 0,5 posto, dok su u eurozoni smanjene 0,1 posto.
Hrvatska pokazuje nešto drukčiju strukturu rasta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošnja kućanstava u drugom je tromjesečju bila samo 0,5 posto veća nego godinu ranije, nakon rasta od 2,6 posto u prvom tromjesečju. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su 1,7 posto, nakon 2,5 posto u prethodnom kvartalu.
S druge strane, državna potrošnja ubrzala je s 0,7 na dva posto. Nakon pada u prvom tromjesečju, oporavio se i izvoz roba i usluga, koji je na godišnjoj razini porastao tri posto. Uvoz je povećan nešto više, 3,4 posto. Posebno je snažno porastao robni izvoz, 5,2 posto, dok je izvoz usluga povećan jedan posto.
Među djelatnostima najveći rast bruto dodane vrijednosti u Hrvatskoj bilježile su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, 6,2 posto, te informacije i komunikacije, 5,1 posto. Građevinarstvo je raslo 3,1 posto. Industrija je ukupno pala 0,5 posto, dok je prerađivačka industrija stagnirala.
Zaposlenost u Hrvatskoj stagnirala
Eurostat je uz BDP objavio i detaljne podatke o zaposlenosti. Broj zaposlenih u drugom je tromjesečju porastao 0,1 posto i u EU-u i u eurozoni, dok je u Hrvatskoj u odnosu na prethodna tri mjeseca ostao nepromijenjen.
Na godišnjoj razini Hrvatska je ipak zadržala osjetno snažniji rast zaposlenosti od europskog prosjeka. Broj zaposlenih povećan je 1,1 posto, u usporedbi s rastom od 0,4 posto u EU-u i 0,5 posto u eurozoni.
Pročitajte još:
Najveći kvartalni rast zaposlenosti među članicama zabilježio je Portugal, jedan posto, a slijede Češka i Malta s po 0,9 posto. Najveći pad imali su Finska, 0,8 posto, i Grčka, 0,4 posto.
Eurostat procjenjuje da je u drugom tromjesečju u Europskoj uniji bilo zaposleno 221,4 milijuna ljudi, od čega 176,4 milijuna u eurozoni. Broj odrađenih sati u odnosu na prethodno tromjesečje porastao je 0,1 posto u obje zone, dok je na godišnjoj razini povećan 0,8 posto u EU-u i 0,7 posto u eurozoni.
