Hrvatska malo zastala u konvergenciji s EU-om u BDP-u po glavi stanovnika

Bruto društveni proizvod (BDP) po glavi stanovnika, poznato je, pokazuje znatne razlike među zemljama članicama Europske unije (EU), no ono što je za Hrvatsku bitno je ostvarivati napredak u procesu konvergencije prema prosjeku EU-a.

U prošloj godini Luksemburg i Irska imali su najveći BDP po glavi stanovnika  koji je bio 139, odnosno 138 posto iznad EU prosjeka.

Na trećem je mjestu Nizozemska čija je brojka bila 33 posto iznad prosjeka EU-a.

Na dnu ljestvice su Grčka i Bugarska gdje je razina BDP-a po stanovniku 32 posto ispod europskog prosjeka, a nešto bolja je Latvija s 29 posto.

Ukupno 10 zemalja ima veći BDP po glavi stanovnika nego što je prosječna brojka za EU.

Osim vodećeg trojca još su tu Danska, Austrija, Njemačka, Belgija, Švedska, Malta i Finska.

Hrvatska je na 78 posto europskog prosjeka, odnosno 22 posto ispod njega i u tome je bolja od pet članica te je izjednačena s Rumunjskom. Osim Grčke, Bugarske i Latvije gore su još Slovačka i Mađarska.

Slovenija je na brojci od 90 posto.

Eurostat je objavio podatke i za neke zemlje kandidate te one Europskog ekonomskog prostora. Tako je u Norveškoj BDP po stanovniku 59 posto bolji od prosjeka EU-a, a u Švicarskoj 57 posto. Da su te zemlje članice bile bi na trećem i četvrtom mjestu.

U Crnoj Gori je na 54 posto EU prosjeka, a u Srbiji na 52 posto.

Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina su još lošije s brojkama od 43 i 36 posto.

Ono što je možda još zanimljivije, pa i bitnije, je trend konvergencije pojedinih zemalja članica prema prosjeku u zadnjih desetak godina.

Hrvatska je u 2015. godini imala brojku od 61 posto europskog prosjeka što znači da je u 10 godina napredovala za 17 postotnih bodova. To je zapravo vrlo dobar rezultat, no u zadnje tri godine stvari su izgleda zastale.

Nakon što je u 2022. Hrvatska došla postupno se penjući na 72 posto europskog prosječnog BDP-a po stanovniku uslijedio je u idućoj godini osjetan skok na 78 posto i tu se stalo.

I za 2024. i za 2025. vrijedi ista brojka, odnosno pomaka nije bilo.

Slovenija je isto stagnirala na oko 90 posto u zadnje tri godine.

Osim Njemačke sva najveća europska gospodarstva imaju brojke blago ispod europskog prosjeka. Tako je Francuska na 98 posto, Italija na 96 posto te Španjolska na 92 posto.

Postoji još jedan pokazatelj koji daje nešto homogeniju sliku u okviru EU-a iako i prema njemu postoje znatne razlike. To je stvarna individualna potrošnja (AIC – Actual Individual Consumption) po glavi stanovnika što se odnosi na sva dobra i usluga koja kućanstva troše.

Luksemburg je i tu na vrhu jer mu je AIC po glavi stanovnika 45 posto iznad EU prosjeka.

U čitavoj eurozoni je taj pokazatelj tri posto iznad prosjeka EU-a.

Iznad europskog prosjeka on je još u Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Austriji, Danskoj, Francuskoj i Švedskoj. Pritom najbolju brojku od 20 posto iznad EU prosjeka ima Njemačka. U Irskoj je upravo izjednačen s EU prosjekom.

Ostalih 18 zemalja su ispod tog prosjeka, a najlošije stoje Mađarska i Latvija s brojkom nižom 27 posto te Estonija s 26 posto.

Hrvatska zaostaje 21 posto, dok je u slučaju Slovenije to 14 posto.