Europski proizvođači prošle su godine višak krumpira bacali, poklanjali, spaljivali ili njime hranili stoku. Samo godinu poslije urod je na putu prema rekordno niskoj razini, a posljedice bi tijekom zime mogle stići do proizvođača pomfrita, restorana i potrošača.
Pet toplinskih valova tijekom ljeta uništilo je oko 3,1 milijun tona europskog krumpira, vrijednog između 400 i 620 milijuna eura, pokazuje analiza neprofitne organizacije Energy and Climate Intelligence Unit koju prenosi Financial Times. Još 3,6 milijuna tona neće biti proizvedeno jer su poljoprivrednici nakon lanjskog viška smanjili zasađene površine.
Proizvodnja u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj, najvažnijim europskim zemljama za uzgoj krumpira, trebala bi se smanjiti s rekordnih 27,3 milijuna tona iz 2025. na između 19,5 i 20,5 milijuna tona ove godine.
„Prešli smo s rekordno visoke na rekordno nisku razinu u samo jednoj godini, ako se procjene ostvare. To je krumpirova drama“, rekao je za Financial Times Craig Elliott, analitičar europskog, bliskoistočnog i afričkog tržišta u tvrtki Expana, koja prati cijene roba.
Hrvatska taj preokret dočekuje sa znatno slabijom vlastitom proizvodnjom i sve većim oslanjanjem na uvoz. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, koji se pozivaju na Državni zavod za statistiku, u Hrvatskoj je 2025. proizvedena 111.691 tona krumpira. Godinu prije proizvodnja je iznosila 133.862 tone, što znači da je lani pala 16,6 posto.
Usporedba s 2020., kada je proizvedeno 174.279 tona, pokazuje pad od gotovo 36 posto u samo pet godina. U međuvremenu se proizvodnja snažno mijenjala iz godine u godinu. U 2021. proizvedeno je 127.826 tona, godinu poslije 103.400 tona, a 2023. ukupno 126.281 tona.
Jeftini europski višak povećao hrvatski uvoz
Veza između europskih i hrvatskih kretanja posebno se vidi u podacima o uvozu. Dok je lanjski višak rušio cijene na europskom tržištu, Hrvatska je uvezla 86.340 tona krumpira vrijednog 33,9 milijuna eura. Godinu prije uvoz je iznosio 70.450 tona i 33,2 milijuna eura.
Uvezena količina tako je porasla 22,6 posto, dok je njezina vrijednost povećana samo 2,3 posto. Prosječna uvozna vrijednost, prema izračunu na temelju tih podataka, pala je s približno 471 na 393 eura po toni, odnosno 16,7 posto.
Jeftiniji europski krumpir time je djelomično nadomjestio slabiju domaću proizvodnju. Problem bi se mogao pokazati ove zime i u proljeće, kada se europski višak pretvori u manjak, a cijene u zemljama iz kojih Hrvatska uvozi krenu u suprotnom smjeru.
Hrvatska najviše mladog krumpira uvozi iz Egipta, starog iz Njemačke i Francuske, a sjemenskog iz Nizozemske i Njemačke. Oko 14 posto ukupnog lanjskog uvoza odnosilo se na sjemenski krumpir. Njemačka i Francuska istodobno su među zemljama u kojima se ove godine očekuje snažan pad uroda.
Prema izračunu Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska je 2024. vlastitom proizvodnjom pokrivala 52 posto potreba za krumpirom. To je bilo 11 postotnih bodova više nego godinu prije, ali i dalje znači da približno polovica potreba ovisi o uvozu.
Predstavnici međimurskih proizvođača u proljeće su procijenili da Hrvatska u proizvodnoj i prodajnoj sezoni 2025./2026. domaćim krumpirom pokriva manje od 40 posto potreba.
Ove godine sadnja na 20 posto manje površina
Krumpir se 2025. uzgajao na 6.667 hektara, uz prosječni prinos od 16,8 tona po hektaru. Površine su bile 24,7 posto manje od prosjeka prethodnog desetljeća, dok je ukupna proizvodnja bila 27,6 posto ispod desetogodišnjeg prosjeka.
DZS još nije objavio procjenu hrvatskog uroda za 2026. Proizvođači su u travnju za HRT naveli da je ove godine krumpir posađen na približno 20 posto manje površina. Na smanjenje su, prema njihovim riječima, utjecali lanjski gubici, visoke cijene gnojiva, goriva i ostalog repromaterijala te sve veća neizvjesnost proizvodnje.
Međimurski proizvođači naveli su da su zbog suše 2025. na dijelu površina, umjesto uobičajenih četrdesetak tona, dobili tek desetak tona po hektaru. Nacionalni DZS-ov prosjek bio je viši, ali je također pao, s 18 tona po hektaru u 2024. na 16,8 tona prošle godine.
Podaci iz zahtjeva za poljoprivredne potpore pokazuju i veliku usitnjenost sektora. Uzgojem krumpira 2025. bavilo se 8.667 gospodarstava na prijavljenih 5.172,84 hektara, što daje prosjek od samo 0,6 hektara po gospodarstvu.
Krumpir na tržnicama gotovo dvostruko skuplji od ograničene cijene
Prema podacima Tržišnoga cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi, prosječna cijena krumpira na hrvatskim veletržnicama od 7. do 13. rujna iznosila je 0,806 eura po kilogramu. Cijene su se ovisno o prodajnom mjestu i kvaliteti kretale između 0,60 i 1,50 eura.
Prosjek na hrvatskim tržnicama iznosio je 1,44 eura po kilogramu, a na zagrebačkim 1,50 eura. TISUP je na pojedinim tržnicama zabilježio raspon od 0,50 do 2,50 eura. Podaci obuhvaćaju krumpir različitog podrijetla i ne odnose se isključivo na domaći proizvod.
U maloprodajnim trgovinama pakiranje od pet kilograma krumpira nalazi se među proizvodima s ograničenom cijenom. Prema odluci Vlade koja se primjenjuje od prosinca 2025., njegova najviša cijena iznosi 3,99 eura, odnosno nešto manje od 0,80 eura po kilogramu.
Razlika između ograničene maloprodajne cijene i cijena na tržnicama mogla bi postati važnija ako se europsko poskupljenje prelije na hrvatsko tržište. Postojeće zalihe lanjskog uroda trebale bi, prema procjeni urednika informacijskog servisa World Potato Markets Cedrica Portera, biti dovoljne za opskrbu europskog tržišta do Božića. Ozbiljniji pritisak na ponudu mogao bi se vidjeti do Uskrsa.
Pomfrit bi mogao postati manji i skuplji
Toplinski valovi nisu smanjili samo količinu nego i kvalitetu ovogodišnjeg europskog uroda. U dijelovima Francuske prinosi su među najnižima u posljednjih tridesetak godina, uz iznimku sušne 2022. godine.
Na navodnjavanim površinama prinos je približno deset posto ispod uobičajenoga, dok su neka nenavodnjavana polja dala samo 20 tona po hektaru, u usporedbi s uobičajenih 45 do 50 tona. Velik dio gomolja ostao je premalen za industrijsku preradu.
Proizvođači pomfrita obično traže krumpir veći od 50 milimetara, dok je na dijelu polja većina ovogodišnjeg uroda ostala ispod 40 milimetara.
Prerađivači zato ublažavaju kriterije, a proizvođači najavljuju manji pomfrit. Tržišne cijene već pokazuju razmjere preokreta. Novi krumpir za preradu u dijelovima Europe prodaje se za 250 eura po toni, u usporedbi s približno 30 eura godinu prije. Francuski konzumni krumpir početkom rujna dosegnuo je 520 eura po toni, nasuprot ranijih 310 eura.
Položaj proizvođača dodatno otežavaju unaprijed ugovorene cijene. Oko 80 posto europskog krumpira za preradu sada se prodaje prema ugovorima, u usporedbi s prijašnjih 50 do 60 posto. Poljoprivrednici koji su cijenu dogovorili nakon lanjskog viška tako ove godine imaju manje tona za prodaju, ali po cijeni koja je određena u potpuno drukčijim tržišnim okolnostima.
Pročitajte još:
Hrvatski podaci zasad ne potvrđuju nestašicu u zemlji tijekom ove jeseni. Pokazuju, međutim, da domaća proizvodnja pada, površine se smanjuju, a uvoz sve više popunjava razliku.
Prošlogodišnji europski višak Hrvatskoj je donio više uvezenog krumpira po nižoj prosječnoj cijeni. Ovogodišnji europski manjak mogao bi pokazati drugu stranu iste ovisnosti.
