Građevina i poljoprivreda područja su najviše izložena utjecaju vrućina u Europskoj uniji (EU), dok promet, industrijska proizvodnja energetika također sve više osjećaju posljedice klimatskih poremećaja i visokih temperatura.
Jedan od pet radnika u EU izložen je visokim temperaturama na poslu i može se reći da su ekstremne vrućine jedan od najbrže rastućih profesionalnih rizika povezanih s klimatskim promjenama, navodi Europska agencija za sigurnost i očuvanje zdravlja na radnom mjestu (EU-OSHA).
Među zanimanja gdje vrućine imaju učinka na zdravlje i produktivnost također se može dodati hitne službe i turističke djelatnike.
No, poljoprivreda je područje koje se neprestano prepoznaje kao najviše rizično. Radnici u građevini prolaze kroz slične rizike kao i poljoprivrednici radeći na otvorenom. Da stvar bude gora često se na tim poslovima nosi zaštitna odjeća koja dodatno ograničava sposobnost tijela da se rashladi.
Istraživanje iz 2024. godine, koje je provela europska agencija za poboljšanje životnih i radnih uvjeta Eurofound i koje prenosi Euronews, navodi da je 68 posto radnika u poljoprivredi i 52 posto u građevini izloženo visokim temperaturama barem četvrtinu radnog vremena.
Izloženost je slična za 33 posto zaposlenih u industriji i transportu.
Broj europskih radnika koji su izloženi vrućini između četvrtine i tri četvrtine svog radnog vremena porastao je s 13 posto u 1995. na 21 posto u 2024.
Rizik je dosta različit među spolovima jer u većini sektora, odnosno zanimanja, gdje je rizik najveći prevladavaju muškarci.
Eurofound navodi da je 34 posto muškaraca izloženo visokim temperaturama barem četvrtinu radnog vremena naspram 18 posto kod žena.
Mnogi rizični sektori zapošljavaju veliki broj sezonskih radnika ili migranata, kao i samozaposlenih, koji obično uživaju manju razinu zaštite na radu i slabiju sindikalnu zaštitu.
EU-OSHA tvrdi da duga izloženost vrućini vodi ka dehidraciji, iscrpljenosti i toplinskim udarima te pogoršava kardiovaskularna i respiratorna stanja. Također, smanjuje se koncentracija i vrijeme reakcije što povećava i rizik od nesreća na radu.
Nedavno izvješće koje je objavio Allianz Trade napominje da u trenutku kada temperature prijeđu 30 stupnjeva snažno se ubrzava pad produktivnosti što onda ostavlja traga i na ekonomskom rastu.
Na poljoprivredu u EU otpada 1,2 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), a njezina važnost u tom smislu varira među zemljama i ponegdje je dosta visoka kao što je slučaj u Grčkoj gdje prelazi tri posto ili Rumunjskoj gdje je na 2,5 posto.
Treća je Španjolska s 2,3 posto, a Hrvatska dijeli četvrto mjesto s Italijom i Bugarskom s udjelom poljoprivrede u BDP-u od 1,8 posto.
Pročitajte još:
Građevina pak donosi devet posto BDP-a EU-a i zapošljava oko 18 milijuna ljudi.
U Hrvatskoj je to između šest i sedam posto BDP-a.
Europska konfederacija sindikata pozvala je Europsku komisiju da uvede obvezna pravila o zaštiti od vrućina na radu što bi uključilo odredbu o maksimalno dopuštenoj temperaturi za rad, plaćenim stankama za osvježenje te zajamčen pristup pitkoj vodi. Naime, tvrde da trenutna različita nacionalna pravila ostavljaju znatan broj radnika bez adekvatne zaštite.
