Zemlje članice Europske unije (EU) odobrile su prijedlog Europske komisije kojim se dodjeljuje više od 56 milijuna eura hitne potpore poljoprivrednicima u Portugalu, Rumunjskoj, Cipru, Hrvatskoj i Sloveniji.
Od tog ukupnog iznosa portugalski poljoprivrednici dobit će 30 milijuna eura, rumunjski 14,8 milijuna eura, ciparski 4,6 milijuna eura, hrvatski 4,4 milijuna eura te slovenski 2,8 milijuna eura.
Taj novac je potpora poljoprivrednicima koji su pretrpjeli znatnu štetu zbog nepovoljnih klimatskih prilika. Dodijeljena europska sredstva mogu se dopuniti s do 200 posto nacionalnih.
Tijekom 2025. i u prvoj polovici 2026. poljoprivrednici u spomenutih pet država članica pretrpjeli su znatnu štetu i gospodarske gubitke zbog nepovoljnih klimatskih prilika i prirodnih katastrofa.
U Hrvatskoj su proljeće i ljeto 2025. donijeli temperature do smrzavanja te prekomjerne padaline i suše, što je naštetilo usjevima poput voća, vinove loze i šećerne repe. Portugal je u siječnju i veljači 2026. pogodila oluja Kristin, a obilne padaline, snažni vjetrovi i poplave uzrokovale su štetu i uništile poljoprivredno zemljište i infrastrukturu. To je dovelo do znatnih gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji. U Rumunjskoj su jaka suša i opetovani toplinski valovi od lipnja do kolovoza 2025. utjecali na prinose kukuruza i suncokreta. Cipar je od svibnja 2025. doživio dugotrajne suše i ekstremne vrućine što je dovelo do velikih gubitaka u proizvodnji usjeva i većih troškova stočne hrane. Slovenija je doživjela proljetni mraz koji je oštetio proizvodnju jabuka.
Poljoprivredne ili voćne kulture za koje su u Hrvatskoj namijenjena sredstva odnose se na proizvodnju šljiva, lješnjaka, vinograde, krmno bilje te šećernu repu.
Nacionalna tijela sada moraju osigurati da poljoprivrednici što prije dobiju novac koji treba biti isplaćen najkasnije do 28. veljače iduće godine.
Zemlje članice o primjeni mjere moraju bez odlaganja obavijestiti Europsku komisiju. Te informacije uključuju kriterije prema kojima je dodijeljenja pojedinačna pomoć, namjeravani učinak, projekciju isplata u slučaju mjesečnih obroka te razinu dodatne pomoći koja će biti dodijeljena. Također, treba navesti na koji način je davanjem pomoći izbjegnuto negativno djelovanje na tržišno natjecanje.
Pročitajte još:
Zajednička poljoprivredna politika u razdoblju od 2023. do 2027. godine ima predviđene rezerve od najmanje 450 milijuna eura godišnje za slučajeve tržišnih poremećaja zbog izvanrednih okolnosti koji djeluju na proizvodnju i distribuciju.
Zbog sve veće učestalosti ekstremnih vremenskih prilika Bruxelles naglašava važnost jačanja alata za upravljanje rizicima i proaktivnih mjere za jačanje otpornosti poljoprivredne proizvodnje.
