Fleksibilnost ima svoju cijenu: Rad od kuće povezan s manje kretanja

Rad od kuće može značiti manje vremena izgubljenog na putovanje i veću fleksibilnost tijekom radnog dana, no nova istraživanja otvaraju i drugu stranu rada na daljinu – onu u kojoj se neprimjetno gubi svakodnevno kretanje.

Finski istraživači otkrili su da zaposlenici tijekom dana provedenih na kućnom radnom mjestu sjede znatno dulje i imaju manje lagane, ali i umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti nego kada rade iz ureda.

U istraživanju objavljenom u časopisu International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity sudjelovalo je 97 zaposlenika jednog sveučilišta, koji su sedam dana nosili senzore za praćenje kretanja, objavljeno je na stranici Springer Nature Link.

Tijekom tih tjedan dana, pola su vremena proveli kod kuće, a pola u uredu.

U danima rada od kuće provodili su u prosjeku 44 minute više sjedeći, uz 37 minuta manje lagane tjelesne aktivnosti i 21 minutu manje umjerene do intenzivne aktivnosti.

Dio vremena koji se u uredu provodi stojeći, kod kuće se, pokazalo je istraživanje, pretvara u sjedenje ili dulji boravak u krevetu. Uz to, neki ljudi hodaju na posao ili voze bicikl, što također utječe na podatke o kretanju.

Sličan obrazac zabilježili su i norveški istraživači u istraživanju s više od 2.000 sudionika, prema objavi na portalu Forskning.no. To istraživanje provelo je norveško sveučilište OsloMet.

“Kada su ljudi prešli s rada od kuće dva do tri dana u tjednu na rad od četiri do pet dana u tjednu, ukupna razina aktivnosti smanjila se za oko 12 posto”, piše na stranici Forskning.no.

Prema tom istraživanju, zaključili su da je svaki dodatni dan u kućnom uredu povezan s manje kretanja tijekom tjedna.

No, bitno je napomenuti da u ovom istraživanju nisu koristili senzore za praćenje kretanja nego su sudionici odgovarali na pitanja istraživača.

Eirik Degerud, istraživač u Norveškom institutu za radno okruženje (STAMI), za Forskning.no je rekao da ovi rezultati ukazuju na to da radnici kod kuće imaju veći mir i tišinu za rad, dok u uredu to nije slučaj.

Nalaze finskih istraživača podupire i velika sustavna analiza objavljena krajem 2025. godine na stranici PubMed. Obuhvatila je 38 istraživanja s više od 282.000 sudionika, a pokazala je da su zaposlenici tijekom rada od kuće u prosjeku provodili 31 minutu više dnevno sjedeći te napravili oko 2.564 koraka manje nego kada su radili na radnom mjestu.

“Dokazano je da sjedilački način života negativno djeluje na cjelokupno zdravstveno stanje organizma i dovodi do poremećaja i različitih funkcionalnih promjena pa postaje jedan od vodećih rizičnih faktora pobola kao i jedan od glavnih faktora rizika za prijevremenu smrtnost u svijetu”, prema objavi na stranici Poliklinika Medical Body Balance.

Dodali su da pretjerano sjedenje može oštetiti kralježnicu, dovesti do atrofije mišića, smanjiti pokretljivost zglobova te oslabiti kosti, kardiovaskularni kapacitet i respiratorni kapacitet. Također, može dovesti do pretilosti.

Dakle, rad od kuće ne znači nužno samo više slobode i manje vremena provedenog u prometu. Za dio zaposlenika on znači i gubitak malih, svakodnevnih prilika za kretanje koje se tijekom uredskog dana podrazumijevaju – od hodanja do posla i po uredu do češćeg ustajanja sa stolca.

Istraživanja zasad ne daju potpuno jednoznačan odgovor na pitanje koliko sam rad od kuće utječe na dugoročno zdravlje. Ipak, više istraživanja upućuje na isti obrazac: što je više radnog vremena provedeno kod kuće, to je veća mogućnost da će dio svakodnevnog kretanja nestati.

Zato se pitanje možda ne svodi na to treba li raditi od kuće ili iz ureda, nego kako organizirati radni dan tako da fleksibilnost ne znači i višesatno neprekidno sjedenje.