Osiguranje od prirodnih katastrofa postaje luksuz: tko će platiti štetu kada rizik postane preskup?

Poplava u Medvodama, Foto: Hina/ STA

Nekretnina na području sklonome poplavama, kuća uz šumu izloženu požarima ili poslovni objekt na obali sve se teže uklapaju u tradicionalnu računicu osiguravatelja. Prirodne katastrofe više nisu samo izvanredni događaji koji se povremeno pojavljuju u procjenama rizika. Za osiguravajuću industriju postaju sve važniji čimbenik koji određuje cijenu police, uvjete osiguranja, a u nekim slučajevima i odluku hoće li osiguranje uopće biti dostupno.

Problem je u tome što se rizik ne povećava samo za osiguravatelje. Poskupljenje ili nedostupnost polica izravno pogađa vlasnike nekretnina, poduzeća, banke i na kraju državu. Kada osiguranje postane preskupo, financijski rizik ne nestaje – samo se premješta na nekoga drugoga.

Europski podaci pokazuju koliko je taj problem već velik. Prema Europskoj agenciji za okoliš, prirodne nepogode i ekstremni vremenski događaji prouzročili su u EU-u oko 822 milijarde eura gospodarskih gubitaka od 1980. do 2024. godine. Pritom je manje od petine ukupnih gubitaka bilo pokriveno privatnim osiguranjem. Hrvatska je među državama u kojima je osigurani udio bio manji od tri posto. European Environment Agency (EEA)+1

To znači da velik dio štete već sada ne snose osiguravatelji, nego vlasnici imovine i javni proračuni. A kako klimatski rizici rastu, pitanje više nije samo koliko će koštati polica, nego i tko će uopće moći dobiti osiguranje.

Hrvatska se pritom nalazi u posebno ranjivoj skupini. Prema podacima Europske agencije za okoliš za razdoblje od 1980. do 2024., manje od tri posto gospodarskih gubitaka od vremenskih i klimatskih ekstrema u Hrvatskoj bilo je pokriveno privatnim osiguranjem. U istu skupinu, s udjelom manjim od tri posto, svrstane su i Bugarska, Cipar, Litva, Malta, Rumunjska i Island.

Taj podatak ne znači da je osigurano manje od tri posto hrvatskih nekretnina, nego da je tako malen udio ukupnih procijenjenih gubitaka bio pokriven privatnim osiguranjem. Drugim riječima, velik dio financijskih posljedica prirodnih nepogoda ostao je na vlasnicima imovine i javnom sektoru.

Problem nije samo u tome što dio građana i poduzeća ne želi ili ne može kupiti osiguranje. Dio njih možda vjeruje da je već zaštićen, iako standardna polica ne pokriva sve rizike. Primjerice, osiguranje nekretnine može uključivati štetu od požara, ali ne nužno i poplavu. Razlike u uvjetima, isključenjima i definicijama pojedinih rizika dodatno otežavaju usporedbu ponuda.

Foto: Hina/EPA/A. Dinner

Zašto osiguravatelji podižu cijene ili odbijaju rizik?

Osiguravatelji ne određuju cijenu police samo prema vrijednosti kuće ili poslovnog prostora. U obzir uzimaju vjerojatnost nastanka štete, njezinu potencijalnu visinu, lokaciju nekretnine, povijest šteta i troškove koje bi morali podmiriti u slučaju katastrofe.

Kada se na određenom području ponavljaju poplave, požari ili oluje, procijenjeni rizik raste. Osiguravatelji tada mogu povećati premije, uvesti veće franšize, ograničiti iznose pokrića ili isključiti pojedine vrste šteta iz police. U najrizičnijim slučajevima mogu odlučiti da im se određena nekretnina više ne isplati osiguravati.

Pritisak se ne zaustavlja na osiguravajućim društvima. Ona dio rizika prenose na reosiguravatelje, koji osiguravaju same osiguravatelje od velikih i izvanrednih gubitaka. Ako reosiguranje poskupi ili postane teže dostupno, taj se trošak može preliti na cijenu polica za krajnje korisnike.

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) upozorava da bi rast klimatskih rizika mogao smanjiti i dostupnost i priuštivost osiguranja. Osiguravatelji se kratkoročno mogu zaštititi višim premijama i ograničavanjem rizika koje preuzimaju, no dugoročno bi se time mogao dodatno povećati jaz između stvarne štete i iznosa pokrivenog osiguranjem.

Kada problem dolazi do banaka

Posljedice se ne zaustavljaju na vlasnicima nekretnina. Sve važniju ulogu imaju i banke, osobito zato što je nekretnina često glavni instrument osiguranja stambenog ili poslovnog kredita.

Ako je kuća ili poslovni prostor založen banci, a osiguranje ne pokriva rizik od poplave ili druge prirodne katastrofe, vrijednost kolaterala može biti ugrožena. U slučaju velike štete dužnik i dalje ima obvezu otplate kredita, ali nekretnina koja je trebala jamčiti povrat zajma može izgubiti velik dio vrijednosti.

Europska središnja banka upozorava da klimatski rizici i nedostatak odgovarajućeg osiguranja povećavaju kreditni rizik banaka. Prema pravilima EU-a, nekretnine koje služe kao kolateral za kredit moraju biti odgovarajuće osigurane od štete, a banke trebaju pratiti je li pokriće i dalje primjereno. Problem je što police često traju godinu dana, dok se krediti otplaćuju desetljećima. Osim toga, standardne police za stambene nekretnine često ne uključuju automatski rizike poput poplava.

Za banke to znači da moraju pratiti ne samo financijsko stanje dužnika nego i fizičku izloženost nekretnine klimatskim rizicima te stvarni opseg osiguranja. U nekim slučajevima nedostatno osiguranje može otežati odobravanje kredita ili zahtijevati dodatna jamstva.

Država kao osiguravatelj posljednje instance

Kada privatno osiguranje nije dostupno ili je preskupo, očekivanja se često prebacuju na državu. Nakon velikih poplava, požara ili oluja vlade su pod pritiskom da pomognu građanima i poduzećima u obnovi, čak i kada za to ne postoji unaprijed uspostavljen sustav osiguranja.

Takva pomoć može biti nužna, osobito kada su ugroženi domovi, infrastruktura i osnovne gospodarske djelatnosti. No oslanjanje na naknadnu državnu pomoć stvara problem: trošak katastrofe prebacuje se na porezne obveznike, a sredstva koja se troše na sanaciju ne mogu se iskoristiti za druge javne potrebe.

Uz to, neizvjesnost oko državne pomoći može poticati odgađanje kupnje osiguranja. Ako vlasnici očekuju da će država nakon velike katastrofe nadoknaditi barem dio štete, manje su motivirani unaprijed plaćati policu. EIOPA i ESB upozoravaju da takva očekivanja, u kombinaciji s nedovoljnom osiguranošću, mogu usporiti oporavak nakon katastrofa i dodatno opteretiti javne financije.

Rješenje nije samo skuplja polica

Jedan od mogućih odgovora na rastuće rizike jest podjela odgovornosti između privatnih osiguravatelja i države. U pojedinim europskim zemljama postoje nacionalni sustavi koji nadopunjuju privatno osiguranje od prirodnih katastrofa. Takvi modeli mogu omogućiti širu raspodjelu rizika i povećati dostupnost pokrića, osobito za područja koja su za pojedinačne osiguravatelje previše rizična.

Drugi dio rješenja odnosi se na prevenciju. Zaštita od poplava, protupožarne mjere, bolja odvodnja, prilagodba infrastrukture i gradnja otpornijih objekata mogu smanjiti vjerojatnost i visinu štete. EIOPA ističe da bi osiguravatelji mogli takve mjere uzimati u obzir pri procjeni rizika i određivanju premija, primjerice kroz povoljnije uvjete za vlasnike koji ulažu u zaštitu svoje imovine.

To bi moglo promijeniti i način na koji se gleda na osiguranje. Umjesto da polica bude samo financijska zaštita nakon nastanka štete, osiguravatelji bi mogli aktivnije poticati ulaganja kojima se šteta pokušava spriječiti.

Najveći rizik za vlasnike nekretnina nije samo mogućnost da će osiguranje poskupjeti, nego da će njihova imovina postati neosiguriva upravo onda kada im zaštita bude najpotrebnija. U takvom scenariju trošak prirodne katastrofe neće nestati: snosit će ga kućanstva koja si ne mogu priuštiti obnovu, poduzeća koja neće moći nastaviti poslovanje, banke čiji kolateral gubi vrijednost i država koja će morati financirati sanaciju.

Zato se pitanje osiguranja od prirodnih katastrofa sve manje tiče samo odnosa između osiguravatelja i klijenta. Riječ je o širem ekonomskom problemu koji povezuje tržište nekretnina, bankarski sustav, javne financije i klimatsku prilagodbu. Ako se rizik ne počne dijeliti i smanjivati unaprijed, račun će na kraju stići svima.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari

Želite u Googleu vidjeti više aktualnih vijesti s portala financije.hr?

Dodajte financije.hr među svoje omiljene izvore u Googleu. Tako ćete naše aktualne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discoveru.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discoveru
Budite u tijeku s najnovijim informacijama