Ulaganja u umjetnu inteligenciju sve se više financiraju dugom, države traže dodatni kapital, a hedge fondovi povećavaju osjetljivost tržišta obveznica.
Američki tehnološki divovi do kraja desetljeća mogli bi u kapitalne projekte uložiti oko 5,5 bilijuna dolara, dok istodobno velike države povećavaju potrebe za zaduživanjem, a hedge fondovi na tržištu obveznica upravljaju stotinama milijardi eura pozicija.
Riječ je o tri različita dijela financijskog sustava čija međusobna povezanost povećava mogućnost da se poremećaj na jednom tržištu proširi na ostala.
U središtu pozornosti više nisu samo visoke tržišne vrijednosti tehnoloških kompanija, nego i način na koji financiraju sve veća ulaganja, rastuće potrebe država za kapitalom te aktivnosti hedge fondova koji mogu dodatno pojačati poremećaje na tržištu obveznica.
Povezanost tih rizika mogla bi postati posebno problematična u slučaju naglog pada cijena financijske imovine ili rasta troškova zaduživanja, upozorava i Europska središnja banka (ESB) u najnovijem izvješću o financijskoj stabilnosti.
Tehnološki divovi sve se više oslanjaju na zaduživanje
Procijenjenih 5,5 bilijuna dolara odnosi se na kumulativna kapitalna ulaganja skupine velikih američkih tehnoloških kompanija do 2030. godine. Godišnje potrebe za ulaganjima povezanima s umjetnom inteligencijom između 2025. i 2032. mogle bi premašivati tri posto američkog bruto domaćeg proizvoda.
Takvi iznosi mijenjaju način financiranja tehnološkog sektora. Kompanije koje su velika ulaganja tradicionalno pokrivale snažnim novčanim tokovima sve se češće okreću izdavanju obveznica i drugim izvorima kapitala.
Veliki američki pružatelji cloud infrastrukture tijekom 2026. izdali su više od 200 milijardi dolara obveznica. Kod većine njih slobodni novčani tok postao je negativan jer su ulaganja u podatkovne centre, čipove i infrastrukturu nadmašila novac ostvaren redovnim poslovanjem.
Dodatnu neizvjesnost stvaraju izvanbilančne obveze velikih tehnoloških kompanija, koje su sredinom godine premašivale četiri bilijuna dolara. One uključuju buduća ugovorna plaćanja i druge preuzete obveze, a njihova veličina pokazuje koliko financijske održivosti investicijskog ciklusa ovisi o očekivanom rastu prihoda.
Problem predstavlja i brzo tehnološko zastarijevanje. Dio napredne računalne opreme može ekonomski zastarjeti za jednu do tri godine, dok se njezina vrijednost u poslovnim knjigama otpisuje kroz dulje razdoblje. Ako očekivani prihodi od umjetne inteligencije podbace, posljedice bi se mogle osjetiti i na tržištu dionica i među vjerovnicima tehnoloških kompanija.

Foto: Flickr.com
Države i kompanije natječu se za kapital
Drugi rizik proizlazi iz sve većih potreba država za financiranjem proračunskih manjkova i refinanciranjem postojećih obveza. Kada se tome pridruži snažna potražnja privatnog sektora za kapitalom, povećava se ponuda obveznica na tržištu.
Ulagači u takvim okolnostima mogu zahtijevati više prinose, što automatski smanjuje tržišnu vrijednost ranije izdanih obveznica s nižim kamatama. Za države to znači skuplje novo zaduživanje, za kompanije rast troškova financiranja, a za investicijske fondove moguće gubitke na postojećim ulaganjima.
Hedge fondovi mogu dodatno ubrzati tržišne poremećaje
Treći rizik povezan je s rastućom ulogom hedge fondova na europskom tržištu državnih obveznica.
U veljači 2026. hedge fondovi držali su približno 640 milijardi eura bruto repo pozicija osiguranih državnim obveznicama eurozone. Njihova vrijednost bila je više od 60 posto veća nego početkom 2025., a činila je oko 14 posto ukupnih pozicija na promatranom tržištu.
Repo transakcije omogućuju fondovima posuđivanje novca uz vrijednosnice kao kolateral. Takvo financiranje povećava mogućnosti ulaganja, ali i osjetljivost na nagle promjene tržišnih uvjeta.
Kada je u ožujku porasla nestabilnost na tržištu obveznica, hedge fondovi smanjili su bruto repo pozicije za 13 posto, dok je kod drugih promatranih financijskih institucija smanjenje iznosilo tri posto. Njihovo neto zaduživanje putem repo tržišta istodobno je palo za približno 50 milijardi eura.
Naglo zatvaranje pozicija može pojačati postojeće poremećaje jer prodaja vrijednosnica dodatno pritišće njihove cijene. Rizik je izraženiji kada je velik dio aktivnosti koncentriran među relativno malim brojem fondova.
Kako se rizici mogu preliti na Hrvatsku?
Hrvatsko financijsko tržište nije izravno središte velikih ulaganja u umjetnu inteligenciju ili aktivnosti globalnih hedge fondova, ali je povezano s europskim i svjetskim tržištima kapitala.
Rast prinosa na državne obveznice eurozone može utjecati na uvjete zaduživanja Hrvatske, dok promjene vrijednosti američkih tehnoloških dionica i obveznica mogu pogoditi portfelje domaćih mirovinskih i investicijskih fondova, ovisno o njihovoj izloženosti.
Pročitajte još:
- Goldman Sachs upozorava: Skuplje zaduživanje u Europi pritišće kompanije i smanjuje prostor za ulaganja
- Meta prvi put izlazi na europsko tržište obveznica, tehnološki divovi prikupili gotovo 57 milijardi dolara
- Britanski regulator upozorio mirovinske fondove na skrivene rizike ulaganja u umjetnu inteligenciju
Banke eurozone raspolažu dostatnim kapitalom i likvidnošću za podnošenje mogućih tržišnih šokova, dok su veće slabosti prisutne u dijelovima financijskog sustava s visokom zaduženošću, koncentriranim ulaganjima i slabijom transparentnošću poslovanja.
Posebno osjetljivo razdoblje moglo bi nastupiti ako prihodi od umjetne inteligencije ne opravdaju golema ulaganja, a troškovi zaduživanja nastave rasti. Pad vrijednosti tehnoloških dionica, pritisak na tržište državnih obveznica i istodobno povlačenje kapitala hedge fondova tada bi mogli međusobno pojačavati gubitke i proširiti tržišne poremećaje daleko izvan tehnološkog sektora.













