Europske kompanije suočavaju se s rastućim troškovima financiranja zbog viših prinosa na državne obveznice i sve veće konkurencije za kapital koju stvaraju američki tehnološki divovi.
Analitičari Goldman Sachsa upozoravaju da bi pritisak na bilance poduzeća mogao ograničiti ulaganja i isplate dioničarima, osobito kod kompanija koje moraju refinancirati dug ili imaju kredite vezane uz promjenjive kamatne stope.
Prema procjenama Goldman Sachsa, izdavanje obveznica američkih najvećih pružatelja računalne infrastrukture u oblaku, poznatih kao hiperskaleri, trebalo bi porasti s 250 milijardi dolara u 2026. na 420 milijardi dolara u 2027. godini.
Istodobno bi globalno projektno financiranje umjetne inteligencije moglo dosegnuti 300 milijardi dolara, dvostruko više nego prije, jer tehnološke kompanije sve više koriste tržišta obveznica za financiranje izgradnje AI infrastrukture.
Takva potražnja za kapitalom dolazi u trenutku kada rastu i troškovi državnog zaduživanja, čime se kompanije suočavaju s konkurencijom za financiranje i višim kamatama na vlastiti dug.
Troškovi kamata već smanjuju profitabilnost
Pritisak je posebno vidljiv na francuskom tržištu državnih obveznica. Prinos na desetogodišnje francuske državne obveznice 21. listopada premašio je pet posto prvi put od 2002. godine. Razlika između francuskih i njemačkih desetogodišnjih prinosa sljedećeg je dana dosegnula više od 177 baznih bodova, što je potaknulo zabrinutost zbog mogućeg prelijevanja dužničkih problema na ostatak eurozone.
Prema analizi Goldman Sachsa, prinosi na europske korporativne obveznice investicijskog rejtinga od početka rujna porasli su za približno 30 baznih bodova, na 4,4 posto. U istom su razdoblju troškovi zaduživanja kompanija nižeg kreditnog rejtinga porasli za oko 90 baznih bodova, na sedam posto.
Posljedice se već odražavaju na poslovanje kompanija. Udio troškova kamata u prihodima poduzeća iz indeksa Stoxx Europe 600 od 2022. porastao je s 1,25 na 1,85 posto, prema Goldman Sachsu. Taj rast od 60 baznih bodova smanjio je dobit kompanija za više od pet posto u promatranom razdoblju.
Oko polovice duga kompanija iz indeksa Stoxx Europe 600 moglo bi relativno brzo osjetiti daljnji rast kamata: približno četvrtinu duga potrebno je refinancirati u sljedeće dvije godine, dok je još četvrtina vezana uz promjenjive kamatne stope. Prosječno dospijeće korporativnog duga iznosi oko sedam godina.
Najizloženije su kompanije s visokim dugom i slabijim novčanim tokom
Najveći rizik imaju kompanije koje stvaraju malo gotovine, imaju ograničenu mogućnost povećanja cijena, suočavaju se s velikim dospijećima duga ili ovise o kreditima s promjenjivim kamatama. Viši prinosi povećavaju troškove financiranja, dok širenje kreditnih spreadova dodatno otežava refinanciranje.
U takvim okolnostima uprave bi mogle dati prednost smanjenju zaduženosti umjesto financiranju novih projekata ili isplati dividendi i otkupu vlastitih dionica. Pritisak bi mogao biti izraženiji ako istodobno oslabi rast dobiti.
Goldman Sachs očekuje da će rast dobiti europskih kompanija u 2027. biti manji od deset posto, u usporedbi s približno 20 posto ove godine. Za američke kompanije banka predviđa rast dobiti manji od 15 posto, nasuprot više od 30 posto u 2026. godini.
Ipak, analitičari ne očekuju sistemsku kreditnu krizu. Niže cijene sirovina, usporavanje inflacije, stabilizacija kamatnih stopa i očekivani bolji gospodarski rast u 2027. mogli bi ublažiti pritisak na bilance poduzeća. Unatoč tome, skuplji dug postaje sve veće ograničenje za dio poslovnog sektora.
Obveznice ponovno postaju konkurencija dionicama
Rast prinosa ne predstavlja samo rizik za dužnike nego i potencijalnu priliku za ulagatelje. Mike Bell, voditelj tržišne strategije u RBC BlueBay Asset Managementu, ocjenjuje da više kamate vjerojatno neće predstavljati veći problem za kompanije s investicijskim kreditnim rejtingom, ali da će ulagatelji u visokoprinosne obveznice morati pažljivije birati izdavatelje.
Prema njegovu mišljenju, državni dug, korporativne obveznice investicijskog rejtinga, sekuritizirani dug i odabrane visokoprinosne obveznice nude sve privlačniji odnos rizika i očekivanog prinosa u usporedbi s dionicama.
Pročitajte još:
Bell smatra da bi ulagači trebali usporediti očekivane prinose američkih dionica s trenutačno dostupnim prinosima na obveznice, osobito uzimajući u obzir visoke ciklički prilagođene omjere cijene i dobiti na američkom tržištu.
Za europske kompanije skuplje financiranje znači manje prostora za investicije i povrat kapitala dioničarima, dok za ulagatelje više obvezničke kamate ponovno otvaraju pitanje koliko se isplati preuzimati dodatni rizik ulaganjem u dionice.
