Koliko je dohodak ravnomjerno raspoređen među građanima i smanjuje li se rizik od siromaštva, neka su od ključnih pitanja pri procjeni životnog standarda u Europskoj uniji. Najnoviji podaci Eurostata za 2025. godinu otkrivaju razlike među državama članicama, od onih s relativno ravnomjernom raspodjelom dohotka do onih u kojima su nejednakosti znatno izraženije.
U toj se usporedbi nalazi i Hrvatska, čiji podaci omogućuju sagledavanje položaja njezinih građana u širem europskom kontekstu.
Ginijev koeficijent u Europskoj uniji u 2025. godini iznosio je 29,2, što predstavlja blago smanjenje u odnosu na godinu ranije kada je zabilježeno 29,4.
Ovaj pokazatelj mjeri razinu nejednakosti u raspodjeli dohotka među stanovništvom, pri čemu vrijednost nula označava savršenu jednakost, odnosno situaciju u kojoj svi pojedinci ostvaruju jednak dohodak, dok vrijednost 100 upućuje na potpunu nejednakost, u kojoj cjelokupan dohodak pripada jednoj osobi.
Blagi pad Ginijeva koeficijenta na razini EU-a upućuje na neznatno smanjenje dohodovne nejednakosti u odnosu na prethodnu godinu.
U zemljama EU-a Ginijev koeficijent se lani kretao od 23 u Slovačkoj do 37,7 u Bugarskoj.
Nakon Slovačke, zemlje s najravnomjernijom raspodjelom dohotka bile su Belgija (23,4), Češka (24), Slovenija (24,6) i Poljska (24,9). Na drugom kraju, Bugarsku su slijedile Latvija (35,6) i Litva (35,5).
U Hrvatskoj je Ginijev koeficijent iznosio 28,5, a u susjednoj Srbiji 32, prema statističkim podacima.
Iako Ginijev koeficijent pruža uvid u nejednakost u raspodjeli dohotka među stanovništvom, sam po sebi ne pokazuje koliko je ljudi izloženo riziku od siromaštva. Stoga je za potpuniju sliku životnog standarda i dohodovnih razlika u Europskoj uniji važno promatrati i druge pokazatelje, među kojima se ističe stopa rizika od siromaštva. Ona omogućuje uvid u promjene dohodovnog položaja stanovništva s nižim primanjima te pokazuje u kojoj se mjeri njihov položaj poboljšava ili pogoršava tijekom vremena.
U Europskoj uniji se stopa rizika od siromaštva, izračunata prema fiksnom pragu iz 2019. godine, smanjila te je u 2025. iznosila 13 posto, dok je u 2019. iznosila 16,5 posto.
Taj pad ukazuje na poboljšanje životnog standarda stanovništva s nižim dohocima, prema statističarima. Drugim riječima, njihov je raspoloživi dohodak, prilagođen inflaciji i veličini kućanstva, u realnim iznosima porastao u odnosu na 2019. godinu, zbog čega je dio stanovništva izašao iz kategorije rizika od siromaštva.
Najveće smanjenje stope rizika od siromaštva zabilježeno je u Rumunjskoj, gdje je pala za 17,4 postotna boda, na 6,4 posto, i u Bugarskoj, s padom od 15,3 postotna boda, na 7,3 posto.
S druge strane, najmanje smanjenje zabilježeno je u Austriji, gdje je stopa pala za 1,4 postotna boda, na 11,9 posto, i u Danskoj, u kojoj je smanjena za jedan postotni bod, na 11,5 posto.
Unatoč općem trendu smanjenja, u pojedinim državama članicama zabilježen je porast stope rizika od siromaštva u odnosu na fiksni prag iz 2019. godine.
U Finskoj je stopa porasla za 0,9 postotnih bodova, na 12,5 posto, dok je u Njemačkoj zabilježen rast od 2,1 postotni bod, na 16,9 posto. Još izraženije povećanje zabilježeno je u Francuskoj, gdje je stopa porasla za 3,3 postotna boda, također dosegnuvši 16,9 posto u 2025. godini.
Pročitajte još:
Podaci za 2025. godinu pokazuju da se društveni napredak ne može procjenjivati isključivo na temelju gospodarskog rasta, već i prema tome kako se njegove koristi odražavaju na životni standard građana.
Razlike među državama, kao i suprotni trendovi u pojedinim dijelovima Europe, upućuju na to da izazov ostaje osigurati ravnomjernije mogućnosti za stanovništvo, osobito za kućanstva s nižim primanjima.
