Bruxelles razmatra korištenje prihoda od sustava trgovanja emisijskim dozvolama (ETS) za pomoć poljoprivrednicima koji su se našli izloženi rastu cijena energije i umjetnog gnojiva.
U proizvodnji dušičnih gnojiva koristi se prirodni plin na koji otpada i do 80 posto troškova u proizvodnji. Problemi oko rasta troškova prvo su bili prouzročeni ruskim napadom na Ukrajinu, a sada je došao novi udar kao posljedica bliskoistočnog sukoba.
“Europska komisija će predložiti ciljani mehanizam financijske potpore pri čemu bi dio prihoda od ETS-a bio usmjeren prema poljoprivrednicima kako bi se ubrzala tranzicija ka većoj uporabi organskog i niskougljičnog gnojiva”, navodi se u dokumentu u koji je uvid imao Euronews.
Prijedlog bi službeno trebao biti predstavljen 19. svibnja.
Ono što može uslijediti je snažna negativna reakcija energetski intenzivnih industrija koje moraju plaćati za ugljične emisije povezane s njihovom proizvodnjom dok je poljoprivreda, koja bi sada imala koristi od tog svojevrsnog poreza, potpuno izuzeta od ETS sheme. Ipak, Bruxelles ističe da sigurnost u proizvodnji hrane ima stratešku važnost.
I prije rata na Bliskom istoku poljoprivrednici su negodovali zbog rasta cijena gnojiva povezanog sa carinama od 50 posto na rusko i bjelorusko gnojivo što je uvedeno u lipnju prošle godine.
Poljska, Francuska, Njemačka, Španjolska i Italija su bile među najvećim uvoznicima ruskog gnojiva prije uvođenja carina. Prema podacima Eurostata, u 2024. i 2025. Rusija je pokrivala oko 30 posto uvoza gnojiva u EU.
Bruxelles je nedavno najavio i plan usporavanja ukidanja besplatnih emisijskih dozvola za proizvođače gnojiva i neke druge industrije što zapravo znači dopuštenje za veće ispuštanje emisija u duljem razdoblju. To je ipak uvjetovano ulaganjima pojedinih sektora u održivije alternative.
Europska komisija je najavila i da će potanko analizirati kako na cijenu gnojiva utječe primjene mehanizma za ugljičnu kontrolu na granicama (CBAM) koji je uveden od 1. siječnja ove godine i cilj mu je zaštititi europske proizvođače od jeftinijeg i ugljično opterećenijeg uvoza.
Neke su zemlje, među kojima i Hrvatska, već pozivale da se uvezeno gnojivo izuzme od ugljičnog oporezivanja jer bi to pomoglo konkurentnosti europske poljoprivrede.
Očito je da Europska komisija želi osmisliti najbolje načine kako što brže proširiti uporabu zelenih gnojiva uz istodobnu zaštitu poljoprivrednika od dramatičnih cjenovnih udara.
Europske nevladine udruge za zaštitu okoliša pak žele iskoristiti izradu akcijskog plana za umjetno gnojivo za promicanje otklanjanja ovisnosti o fosilnim gorivima u europskom prehrambenom sektoru.
Pročitajte još:
“Europski akcijski plan vezan za umjetno gnojivo mora biti prekretnica gdje će se stati s popravljanjem već slomljenog modela ovisnosti o fosilnim gorivima te početi širiti agroekološka rješenja koja postoje i mogu pružiti stvarnu otpornost i suverenost u sektoru hrane”, rekla je aktivistica Lisa Tostado iz Centra za međunarodnu okolišnu regulativu koji ima urede u Washingtonu i Genevi.
Po tvrdnjama ekoloških udruga, umjetna gnojiva temeljena na fosilnim gorivima pridonose zagađivanju voda, propadanju tla, emisijama stakleničkih plinova i poticanju bujanja algi te urušavanju kvalitete zraka.
