Putnički željeznički promet ima važnu ulogu u razvoju održive mobilnosti, povezivanju regija i smanjenju prometnog opterećenja cestovne infrastrukture. U posljednjih nekoliko desetljeća željeznica u Europi ponovno dobiva na značaju zbog potrebe za ekološki prihvatljivijim načinima prijevoza.
I u Hrvatskoj putnički željeznički promet predstavlja važan dio javnog prijevoza, ali se hrvatski željeznički sustav suočava s izazovima poput zastarjele infrastrukture, sporijih linija i smanjenog broja putnika. No, posljednjih godina bilježe se značajna ulaganja u obnovu pruga, modernizaciju i poboljšanje kvalitete usluge.
Statističkim podacima na razini Europske unije potvrđuju koliko je željeznički prijevoz i dalje važan dio prometnog sustava europskih zemalja, ali i koliko su među državama prisutne velike razlike u korištenju željeznice.
U EU je u 2024. godini ostvareno 8,7 milijardi željezničkih putovanja, što je ukupno 444,5 milijardi putničkih kilometara (pkm), prema podacima Eurostata.
Njemačka i Francuska dale su najveći ukupni doprinos željezničkom putničkom prijevozu, sa 109,1 odnosno 107,3 milijarde putničkih kilometara. Italija je bila na trećem mjestu s 55,9 milijardi putničkih kilometara. S druge strane, šest zemalja EU zabilježilo je manje od milijarde putničkih kilometara. Litva i Estonija imale su po 0,4 pkm, Luksemburg 0,6 pkm, Latvija i Grčka po 0,7 pkm, a Slovenija 0,9 pkm. Hrvatska je pak bila malo bolja s 1,1 milijardom putničkih kilometara.
U odnosu na broj stanovnika, najveći omjer putnika po glavi stanovnika u zemljama EU zabilježen je u Luksemburgu (46,2). Zatim su Austrija (35,6) i Danska (35,2). Najniži omjeri zabilježeni su u Grčkoj (1,4), Litvi (1,8) i Bugarskoj (3,3).
U Hrvatskoj je omjer putnika po glavi stanovnika iznosio 6,4, pokazali su statistički podaci.
Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), u 2024. godini hrvatski prijevoznici prevezli su gotovo 84 milijuna putnika. Najviše putnika prevezeno je autobusima u cestovnom linijskom prijevozu (49 posto) i željeznicom (29,3 posto), što dodatno ukazuje na to koliko je bitan željeznički prijevoz.
U prošloj godini ukupno su prevezena 88,2 milijuna putnika, što je u usporedbi s istim razdobljem u 2024. porast za pet posto, a u željezničkom prijevozu putnika ostvaren je porast za 7,3 posto.
Tako je HŽ Putnički prijevoz lani prevezao više od 26,40 milijuna ljudi, prema Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM).
U prvom tromjesečju 2026. ukupno su prevezena 19,4 milijuna putnika, što je u usporedbi s prvim tromjesečjem 2025. porast za 2,8 posto, podaci su DZS-a. Željeznicom se, prema privremenim podacima, prevezlo tri posto više putnika. Tako da i u ostatku godine možemo očekivati novi rast.
Pročitajte još:
Podsjećamo, Vlada planira do 2035. godine uložiti oko šest milijardi eura s ciljem modernizacije nešto više od 1.000 kilometara pruga, što je gotovo polovica mreže pa bi to trebalo poboljšati željeznički sustav i dodatno povećati broj putnika.
Iako broj putnika i ulaganja raste, još uvijek postoje značajni problemi. Često se javljaju višesatna kašnjenja zbog kvarova, radova i ograničenja infrastrukture pa dolazi do poremećaja prometa i zamjenskog autobusnog prijevoza. Zato će uspjeh budućeg razvoja ovisiti o nastavku ulaganja, učinkovitijoj organizaciji i modernizaciji sustava kako bi željeznica postala pouzdaniji, brži i konkurentniji oblik javnog prijevoza.
