Pet javnih radiotelevizija regije ima 525 milijuna eura prihoda i 8.600 zaposlenih – samo dvije posluju s viškom

Javni radiotelevizijski servisi u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini zajedno zapošljavaju više od 8.600 ljudi, godišnje bilježe prihode veće od 525 milijuna eura i posluju prema pet različitih modela financiranja. To pokazuju podaci bonitetne kuće CompanyWall, koji su za Lider.si omogućili prvu izravnu usporedbu financijskih izvještaja svih pet javnih servisa u regiji.

Isti tako pokazuju pet potpuno različitih financijskih položaja: od Hrvatske radiotelevizije s 200 milijuna eura prihoda i certifikatom bonitetne izvrsnosti A+ do bosanskohercegovačkog BHRT-a s negativnim kapitalom od 57 milijuna eura, koji je u veljači ove godine prekinuo emitiranje programa.

Između financijski najstabilnijeg i najugroženijeg primjera, nalaze se Radiotelevizija Slovenija s likvidnosnim poteškoćama unatoč povećanom RTV doprinosu, srpski RTS, koji je iz profitabilnog razdoblja skliznuo u četiri uzastopne godine gubitaka, te crnogorski RTCG, koji posluje bez ikakvog duga, ali gotovo u cijelosti ovisi o državnom proračunu.

Svih pet radiotelevizija u je u javnom vlasništvu, dodnosno vlasništvu države, niti jedna nema privatne vlasnike, i sve obavljaju istu djelatnost. Unatoč istom javnom mandatu, njihovi financijski profili toliko se razlikuju da više podsjećaju na pet zasebnih poslovnih modela nego na usporedive javne servise.

Slovenija: 163 milijuna eura, šest milijuna kredita za plaće i spor s vladom

Radiotelevizija Slovenija javna je ustanova registrirana od 1991. godine, a njezin je osnivač Republika Slovenija. Mjesečni RTV doprinos, koji od siječnja 2025. plaćaju sva kućanstva s prijamnikom, iznosi 14,02 eura, nakon što je prethodno iznosio 12,75 eura. Za 2026. zavod je planirao prihode od 162,9 milijuna eura, od čega bi 109,2 milijuna eura trebalo doći iz RTV doprinosa. Novost u zakonu o RTV Slovenija, koju je državni zbor usvojio u prosincu 2025., predviđa i dodatno sufinanciranje iz državnog proračuna u iznosu od 13 milijuna eura, namijenjeno programima nacionalnih manjina i glazbenoj produkciji.

Prvo tromjesečje 2026. donijelo je odstupanje od planiranog poslovanja. Vijeće RTV Slovenija 23. travnja razmotrilo je izvješće uprave, prema kojem je javni zavod u prva tri mjeseca ostvario višak prihoda nad rashodima od 370.000 eura. Unatoč tome, u ožujku se morao zadužiti za šest milijuna eura kako bi mogao isplatiti plaće za 2.003 zaposlenika. Do kraja mjeseca podmireno je 4,6 milijuna eura tog duga, dok je 1,4 milijuna eura ostalo nepodmireno.

Podaci CompanyWalla, utemeljeni na službenim izvještajima predanima AJPES-u, pokazuju dugoročniji obrazac poslovanja RTV Slovenija. U razdoblju od devet godina, od 2016. do 2024., javni je zavod višak ostvario samo dvaput: 2016. godine, u iznosu od 59.617 eura, te 2022. godine, u iznosu od 96.116 eura. Preostalih sedam godina završio je s gubitkom, pri čemu je najteža bila 2023., kada je višak rashoda nad prihodima dosegnuo gotovo sedam milijuna eura. Istodobno se aktiva zavoda u osam godina smanjila s 96,5 milijuna na 64,1 milijun eura, dok je novac na računima kod banaka pao s 9,9 milijuna eura u 2019. na 4,7 milijuna eura krajem 2024.

Troškovi rada u istom su razdoblju nastavili rasti, sa 62,5 milijuna eura u 2016. na 89,1 milijun eura u 2024. Prosječna bruto plaća zaposlenika iznosila je 3.053 eura, što je uvjerljivo najviša razina među svih pet uspoređenih javnih servisa. Istodobno se broj zaposlenih u devet godina smanjio s 2.026 na 1.970, no to umjereno smanjenje nije bilo dovoljno da značajnije ublaži troškovni pritisak.

Širu sliku dopunjuju i transakcije iz državnog proračuna koje bilježi CompanyWall. RTV Slovenija je 2024. iz proračuna primila 1.092 transakcije, ukupne vrijednosti 9,3 milijuna eura. U 2025. je, međutim, do kraja godine evidentirano samo 26 transakcija u ukupnom iznosu od 38.970 eura. Takav pad poklapa se s neriješenim sporom između uprave zavoda i vlade oko ugovora o namjenskom trošenju proračunskih sredstava, koji vlada traži, a uprava odbija.

Hrvatska: 10,62 eura mjesečne pristojbe koja se nije mijenjala 14 godina

Hrvatska radiotelevizija izdvaja se kao financijski najstabilniji javni servis u regiji. Prema podacima CompanyWalla, koji se temelje na izvješćima Financijske agencije, HRT je u 2024. ostvario 200,7 milijuna eura prihoda i višak od 134.225 eura. U razdoblju od 2014. do 2020. svaku je godinu zaključio s dobiti, pri čemu je najbolji rezultat zabilježen 2019., kada je dobit iznosila 14,8 milijuna eura. CompanyWall mu dodjeljuje certifikat bonitetne izvrsnosti A+, na temelju statične i dinamičke ocjene.

Model financiranja HRT-a oslanja se na tri glavna izvora. Prvi je mjesečna pristojba, koja od 2012. nepromijenjeno iznosi 10,62 eura, a prema financijskom planu za 2026. trebala bi donijeti 161,8 milijuna eura prihoda. Drugi je vladina dotacija iz državnog proračuna, u iznosu od 23 milijuna eura za 2026., namijenjena financiranju kulturnih, obrazovnih i dječjih programa. Treći izvor su komercijalni prihodi od oglašavanja, koji su za 2026. planirani na 18,7 milijuna eura.

Bilančni podaci dodatno potvrđuju stabilnost HRT-a. U razdoblju od 2014. do 2020. preneseni gubitak smanjen je s 82,8 milijuna na 34,3 milijuna eura, dok je kapital porastao sa 72,2 milijuna na 135,3 milijuna eura. Ukupna aktiva HRT-a 2020. iznosila je 207,7 milijuna eura, što je tri puta više od aktive RTV Slovenija. HRT pritom ima bankovne kredite u ukupnom iznosu većem od 22 milijuna eura, no redovito ih servisira.

Troškovi osoblja na HRT-u porasli su s 52 milijuna eura u 2020. na planiranih 80,1 milijun eura u 2026. Taj rast povezan je s reformom plaća u javnom sektoru i povećanjem vrijednosti boda za deset posto, no HRT ga nastoji uravnotežiti smanjenjem broja zaposlenih.

Prosječna bruto plaća na HRT-u iznosi 1.458 eura, što je manje od polovice slovenskog ekvivalenta, iako HRT zapošljava 750 ljudi više od RTV Slovenija.

Srbija: pretplata 349 dinara mjesečno, četiri uzastopne godine gubitka

Radio-televizija Srbije financira se prema modelu uspostavljenom Zakonom o javnim medijskim servisima iz 2014. godine. Mjesečna pristojba iznosi 349 dinara, odnosno približno tri eura, a naplaćuje se preko računa za električnu energiju koje izdaje elektrodistribucija EPS. Prema posljednjim dostupnim podacima, taj izvor osigurava oko 46 posto prihoda RTS-a, proračunska sredstva čine približno 28 posto, dok se ostatak odnosi na marketinške i druge prihode.

Podaci CompanyWalla za Srbiju, temeljeni na godišnjim izvješćima predanima Agenciji za privredne registre, jasno pokazuju dva različita razdoblja u poslovanju RTS-a. Od 2016. do 2020. RTS je poslovao profitabilno, pri čemu je najnižu dobit ostvario 2018., u iznosu od 151 milijun dinara, a najvišu 2019., kada je dobit dosegnula 3,1 milijardu dinara. Od 2021. trend se mijenja: RTS četiri godine zaredom bilježi gubitak, a najdublji je ostvaren 2023., u iznosu od 424 milijuna dinara, odnosno 3,6 milijuna eura.

Bilanca RTS-a pokazuje sve izraženiji pritisak na likvidnost. Kratkotrajna imovina u tri se godine smanjila s pet na 3,8 milijardi dinara, dok je koeficijent tekuće likvidnosti 2024. iznosio 0,88, što znači da su kratkoročne obveze premašile obrtna sredstva. Istodobno su kratkoročne obveze po bankovnim kreditima porasle s nule u 2021. na 1,37 milijardi dinara u 2024., a novac na računima smanjio se s 1,68 milijardi dinara krajem 2023. na 289 milijuna dinara krajem 2024.

RTS je u osam godina smanjio broj zaposlenih s 3.096 na 2.428, odnosno za 22 posto. Unatoč tom smanjenju, financijski pokazatelji i dalje upućuju na povećani rizik: bonitetna kuća CompanyWall dodjeljuje RTS-u ocjenu BBB-, koju opisuje kao spekulativnu i povezanu s većim rizikom u dugoročnom poslovanju.

Crna Gora: proračunsko financiranje, nulte obveze i višak

Radio i Televizija Crne Gore izdvaja se kao jedini javni servis među pet uspoređenih koji nema nikakvih dugoročnih obveza, ni eura bankovnog kredita, niti ijedan dan blokade računa u cijeloj povijesti. CompanyWall mu dodjeljuje certifikat bonitetne izvrsnosti A+ i dubinsku ocjenu A-.

RTCG se financira izravno iz državnog proračuna, prema formuli koja od 2024. predviđa izdvajanje 1,34 posto tekućeg proračuna. Zakon pritom propisuje da, u slučaju smanjenja proračuna, iznos ne smije biti niži od sredstava iz prethodne godine, čime se osigurava određena razina predvidljivosti. Prihodi od prodaje, koji uključuju oglašavanje i tržišnu djelatnost, u 2024. iznosili su 2,2 milijuna eura, odnosno manje od desetine ukupnih prihoda.

Prema financijskom izvješću za 2024., RTCG je ostvario 22,7 milijuna eura prihoda i neto dobit od 1,1 milijun eura. Kapital iznosi 34 milijuna eura, a neraspoređena dobit raste iz godine u godinu. Troškovi plaća i naknada u 2024. dosegnuli su 12,2 milijuna eura, što je šest posto više nego godinu ranije. Prosječna bruto plaća iznosila je 1.374 eura, najniže među uspoređenim servisima, uz iznimku BHRT-a.

RTCG zapošljava 740 ljudi i upravlja s četiri televizijska te dva radijska kanala. Iako je po prihodima znatno manji od ostalih javnih servisa, po financijskoj stabilnosti nalazi se pri samom vrhu usporedbe. Ključnu ulogu u tome ima model financiranja koji isključuje vanjsko zaduživanje i osigurava stabilan proračunski tok.

Bosna i Hercegovina: negativan kapital od 57 milijuna eura i prekinut program

BHRT je financijski najugroženiji javni servis u Europi. Podaci CompanyWalla za Bosnu i Hercegovinu pokazuju instituciju s negativnim kapitalom koji se iz godine u godinu dodatno produbljuje: s minus 76,3 milijuna KM u 2023. na minus 87,8 milijuna KM u 2024. i minus 111,2 milijuna KM u 2025. Preračunato u eure, obveze BHRT-a premašuju svu njegovu imovinu za 57 milijuna eura, dok koeficijent tekuće likvidnosti iznosi tek 0,03.

Javni RTV sustav u BiH temelji se na mjesečnoj RTV pristojbi od 7,50 KM, koja se naplaćuje preko računa za električnu energiju i dijeli među tri javna emitera: 50 posto pripada BHRT-u, 25 posto RTVFBiH-u i 25 posto RTRS-u. Taj je model prestao funkcionirati 2017., kada je Radiotelevizija Republike Srpske jednostrano prestala uplaćivati pripadajući dio BHRT-u. Prema podacima BHRT-a, dug RTRS-a prema BHRT-u do kraja 2025. premašio je 100 milijuna KM. Sustavni odbor, koji bi trebao usklađivati podjelu sredstava, ne radi od 2019., a visina RTV pristojbe nije usklađivana s inflacijom od 2013. godine.

Financijski rezultati koje CompanyWall bilježi na temelju izvješća predanih Financijsko-informatičkoj agenciji potvrđuju tri uzastopne godine dubokih gubitaka: 11,4 milijuna KM u 2023., 11,5 milijuna KM u 2024. i 23,4 milijuna KM u 2025. Ukupna aktiva u dvije se godine smanjila s 22,7 na 16,7 milijuna KM, dok su kratkoročne obveze narasle na 127,5 milijuna KM. Porezni dug BHRT-a iznosi 42,5 milijuna KM, a na bankovnom računu krajem 2025. ostalo je samo 10.910 KM.

U povijesti BHRT-a računi su bili blokirani ukupno 1.945 dana, a posljednja blokada evidentirana je u ožujku 2022. godine. BHRT zapošljava 783 ljudi, s prosječnom bruto plaćom od 2.660 KM, odnosno 1.360 eura.

Kriza je kulminirala 26. veljače 2026., kada je BHRT prekinuo redovno emitiranje programa i zamijenio ga porukom gledateljima u kojoj je upozorio na prijetnju trajnog prestanka rada. Rok za podmirenje duga prema Europskoj radiodifuznoj uniji, u iznosu od 22 milijuna KM, istekao je dva dana kasnije.

Pet modela, jedno pitanje

Regija poznaje pet različitih modela financiranja javne radiotelevizije: namjenski doprinos koji naplaćuje sam zavod u Sloveniji, pristojbu koju javni servis naplaćuje vlastitom službom i terenskim inkasatorima u Hrvatskoj, pristojbu preko računa za električnu energiju uz dopunsko proračunsko financiranje u Srbiji, izravno proračunsko financiranje prema zakonskoj formuli u Crnoj Gori i podjelu RTV pristojbe među tri javna emitera u Bosni i Hercegovini.

Nijedan od ovih modela sam po sebi ne jamči financijsku održivost. Hrvatska, koja naplaćuje nižu pristojbu od slovenske i nije je povećala već četrnaest godina, posluje s viškom. Slovenija, koja je pristojbu u siječnju 2025. povećala za deset posto, u ožujku 2026. zadužuje se za plaće. Crna Gora, koja nema nikakvu pristojbu i financira se isključivo iz proračuna, jedina je bez ikakvog duga. Bosna i Hercegovina, koja ima zakonski uređen sustav podjele pristojbe, ali ga dio države ne poštuje, u tehničkom je bankrotu.

Pitanje je li za financijsku održivost javnog servisa presudan model financiranja, visina pristojbe ili nešto treće ostaje otvoreno. Podaci CompanyWalla govore u prilog trećem.

Autor: Gordana Bulatović, Lider.si