Centralne banke su u 2025. kupile 863 tone zlata, a snažan trend nastavljen je i u prvom kvartalu 2026., kada su službene institucije neto kupile gotovo 244 tone.
Narodna banka Poljske bila je najveći kupac zlata u 2025. godini, s dodatne 102 tone, čime je povećala zlatne rezerve na 550 tona, a u prvom kvartalu 2026. dodala je još 31 tonu zlata i povećala ukupne rezerve na 582 tone.
Republika Hrvatska preko Hrvatske narodne banke (HNB) pak posjeduje 1.8 tona zlata dok su susjedi Slovenci završili 2025. s 4,23 tone zlatnih rezervi, a Srbija, kako navodi Narodna banka Srbije (NBS), s rekordnih 52,5 tona.
Osim Poljske, zlatne su rezerve rekordno u svijetu povećavali i Kazahstan, Brazil, Kina, Turska, dok su rezerve u zlatu smanjivali Singapur, Gana, Ruska Federacija, Njemačka i Meksiko.
” U 19. stoljeću zlato je činilo 90 posto ukupnih deviznih rezervi unutar deviznih rezervi svih centralnih banaka. 2007. godine palo je na najniže razine u visini tek 9,1 posto. Razlog tome bio je trend ulaganja u američke obveznice koje su nosile prinos, za razliku od zlata. Trend se u zadnjih 20-ak godina korjenito promijenio tako da se kroz proces dedolarizacije radi zamjena imovine odnosno prodaju se američke obveznice i kupuje zlato kao temelj povjerenja u monetarnu politiku. Zlato time postaje dio monetarne strategije kojoj pristupaju
centralne banke i garancija stabilnosti u budućnosti”, ističe Vladimir Potočki, član Uprave Auro Domus Online i direktor sektora investicijskog zlata u najnovnijoj analizi.
Potočki je pritom podsjetio na potez HNB-a u vrijeme kada je guverner bio Željko Rohatinski, koji je prodao 13 tona zlata kojeg je pripalo Hrvatskoj u procesu sukcesije od Jugoslavije.
Drugi pak analitičari poput profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i saborskog zastupnika Ivana Lovrinovića smatraju da je taj potez tada bio potpuno promašen, jer je prodan za mizernu cijenu. Smatra da se to nije dogodilo slučajno, već s namjerom, zbog čćeha bi netko trebao i odgovarati.
“Danas nakon više od 20 godina vidimo koliko su argumenti HNB-a da je zlato mrtvi kapital koji donosi samo trošak – apsolutno promašeni. Gubitak za državni proračun je ogroman. Naime, da se to zlato držalo do danas Hrvatska je mogla njegovom prodajom ostvariti prihod od dvije milijarde dolara”, ističe prof. dr. sc. Ivan Lovrinović.
Najveći prijavljeni kupci zlata u prvom tromjesečju 2026.
- Poljska – 31 tona
- Uzbekistan – 25 tona
- Kazahstan – 12 tona
- Kina – 7 tona
- Češka i Malezija – 5 tona
Prema podacima World Gold Councila, centralne banke su u 2025. godini neto kupile 863,3 tone zlata. Iako je to manje količina koje su kupovale u prethodne tri godine, a to je bilo i 1000 tona, potražnja je i dalje na zavidnim razinama.
“U prvom kvartalu 2026. centralne banke i druge službene institucije kupile su 243,7 tona zlata, što je 17 posto više nego u prethodnom kvartalu i 3 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije”, iznosi Vladimir Potočki.
Pročitajte još:
Najveći kupci u prvom kvartalu bile su Poljska, Uzbekistan i Kazahstan. Slijede Kina, Češka i Malezija.
Potočki smatra da ovakve odluke imaju snažnu geopolitičku težinu. Poljska je zemlja na istočnom krilu NATO-a,
neposredno uz prostor najveće sigurnosne krize u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Njezina kupnja zlata nije samo financijska odluka, nego i poruka o načinu na koji države razmišljaju o sigurnosti, rezervama i monetarnoj neovisnosti.
