U svijetu kripta, navikli smo Bitcoin tumačiti gotovo isključivo kroz vijesti unutar FinTecha poput događanja u ETF sektoru, rudarenja valuta, regulaciju burzi ili pak generalno raspoloženje unutar industrije. Međutim, s vremenom, ta priča postaje sve šira a najveća kriptovaluta sve više reagira na iste signale kao i tehnološke dionice: rezultate Big Techa, ulaganja u umjetnu inteligenciju, cijenu nafte, inflacijska očekivanja i poruke regulatora.
U trenutku pisanja ovog teksta Bitcoin se kretao oko 76.000 dolara s tenedencijom laganog rasta. To pokazuje da se cijena stabilizirala oko važne psihološke razine, ali i da tržište još traži jasniji smjer. Naime, Bitcoin za sada ne skače više jer tržište istodobno probavlja nekoliko pritisaka. Pad ispod 76.000 dolara uslijedio je nakon što je Fed zadržao kamatne stope u rasponu od 3,5 do 3,75 posto, dok su zapisnici FOMC-a dodatno naglasili napetosti na Bliskom istoku kao izvor “neizvjesnosti”.
Pritisak pojačava i činjenica da je Donald Trump odbio iransku ponudu o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca prije nuklearnih pregovora, dok mogućnost američkih vojnih udara na Iran i dalje ostaje na stolu. U takvom okruženju Bitcoin zasad teško nalazi snažniji zamah, a analitičar Ted Pillows smatra da je zona od 79.000 do 80.000 dolara ključna razina koju BTC mora ponovno osvojiti kako bi tržište dobilo uvjerljiviji signal oporavka.
Sama dnevna promjena više nije najvažniji dio priče nego ono što se događa oko Bitcoina – najveća kriptovaluta sve se manje ponaša kao izolirani kripto instrument, a sve više kao dio šireg tržišnog paketa u kojem se zajedno prate tehnološke dionice, ulaganja u umjetnu inteligenciju, cijena nafte, inflacijska očekivanja i američka regulacija.
Drugim riječima, Bitcoin je još uvijek Bitcoin, ali više ne živi sam na svom otoku. Taj je otok u međuvremenu dobio most prema Wall streetu, podatkovnim centrima, naftnim tankerima i regulatorima u Washingtonu. Ne zvuči romantično, ali tržišta rijetko jesu.
Big Tech gura AI ciklus, Bitcoin prati raspoloženje tržišta
Jedan od ključnih razloga za takvo ponašanje je promjena načina na koji investitori gledaju kripto. Bitcoin se više ne promatra samo kroz vijesti o ETF-ovima, halvingu, rudarenju ili regulatornim odlukama vezanima uz burze kriptovaluta. Sve češće se kreće u istom ritmu kao i ostala rizična imovina. Kada raste apetit za rizikom, Bitcoin dobiva podršku. Kada se tržište uplaši viših kamata, inflacije ili pretjerano skupih tehnoloških ulaganja, Bitcoin vrlo brzo osjeti hladan tuš.
Najnoviji rezultati velikih američkih tehnoloških kompanija upravo su zato važni za kripto tržište. Microsoft, Alphabet, Amazon i Meta potvrdili su da AI ciklus nije usporio. Naprotiv, najveće tehnološke kompanije nastavljaju ulagati goleme iznose u podatkovne centre, cloud infrastrukturu i umjetnu inteligenciju.
Microsoft je u posljednjem kvartalu ostvario prihod od 82,9 milijardi dolara, uz rast Azurea od 40 posto na godišnjoj razini, što je bilo iznad očekivanja analitičara. Kompanija istodobno planira rekordnu kapitalnu potrošnju, jer potražnja za cloudom i AI infrastrukturom i dalje nadmašuje dostupne kapacitete.
Alphabet je također pokazao snagu AI priče. Prihod mu je u prvom tromjesečju dosegnuo 109,9 milijardi dolara, a Google Cloud porastao je 63 posto, na 20 milijardi dolara. Kompanija je pritom podigla očekivani raspon kapitalnih ulaganja za 2026. na 180 do 190 milijardi dolara.
Amazon je objavio da je AWS u prvom tromjesečju povećao prihod 28 posto, na 37,6 milijardi dolara, iznad očekivanja tržišta. Kompanija je istaknula snažnu potražnju za AI infrastrukturom, dok su kapitalna ulaganja u kvartalu dosegnula više od 40 milijardi dolara.
Meta je, s druge strane, pokazala i drugu stranu AI euforije. Prihod joj je porastao 33 posto, na 56,31 milijardu dolara, ali je dionica bila pod pritiskom nakon što je kompanija podigla procjenu kapitalnih ulaganja za 2026. na 125 do 145 milijardi dolara. Investitori, čini se, vole AI — ali ne vole kada račun za AI izgleda kao državni proračun manje europske zemlje.
Za Bitcoin je to važno jer AI rezultati šalju dvosmislenu poruku. S jedne strane, snažan rast clouda i potražnje za AI uslugama podržava tehnološki sektor i širi apetit za rizikom. To može pomoći i kriptu. S druge strane, sve veća kapitalna ulaganja otvaraju pitanje koliko će se brzo taj novac vratiti kroz prihode, marže i slobodni novčani tok. Ako tržište zaključi da je AI ciklus održiv, Bitcoin ima podršku. Ako zaključi da su ulaganja prevelika i preskupa, kripto može opet biti među prvima na udaru.
Horvat: Bitcoin reagira kao tech dionice
Financijski analitičar i stručnjak, Milan Horvat iz FIMA-e kaže kako Bitcoin zapravo već dugi niz godina reagira na makroekonomske faktore poput inflacije, kamatnih stopa i kretanja na burzama i to je prisutno barem zadnjih 8-9 godina, a posebno od 2024. godine kada je u USA lansirano 11 ETFova vezanih uz Bitcoin. Međutim, kako se tržište sve više širi, raste i sazrijeva, to postaje sve očitije.
Horvat je za Financije.hr kazao kako investitori Bitcoin, u velikoj većini, tretiraju kao rizičnu imovinu, na sličan način kao i “growth” tj. brzo rastuće tech dionice.
“Kada tržišta postanu nesigurna kapital se prvo povlači iz rizičnih ulaganja, dakle tehnoloških dionica, pa tako i kriptovaluta jer investitori smanjuju izloženost riziku u cijelom portfelju a ne samo određenom segmentu,” objasnio je.
Horvat nadodaje kako bi mali ulagači koji ulaze u taj segment tržišta, kao i kod drugih klasa imovine trebali pratiti širu sliku; poput praćenja kamatnih stopa, inflacije, odluke centralnih banaka, adopcije tj. usvajanja novih tehnologija, posebno kripto projekata i legislative su praktički nužna ako se želi razumjeti zašto se kripto tržište ponaša na određeni način. “A važno je poznavati i njegov četverogodišnji halving ciklus,” naglasio je.
Dodao je i kako za sve koji su duže na tržištu ovakvi padovi nisu posebno iznenađenje nego dio uobičajenog ciklusa.
“Bitcoin se kroz povijest kretao u četverogodišnjim ciklusima unutar kojih su padovi od 70 posto i više bili normalna pojava. Takve padove tj. bear market vidjeli smo 2018.-19., 2022.-23. da spomenem posljednja dva, pa nije nerealno za očekivati i sličan scenarij u aktualnom ciklusu,” rekao je Horvat.
“Bitcoin je možda bio relativno izoliran u svojim počecima, kada je ukupna vrijednost tržišta bila mala u odnosu na tradicionalne klase imovine na tržištu kapitala, a danas pričamo o tržištu vrijednom više bilijuna dolara u kojem sudjeluju institucionalni investitori, fondovi i velike banke, pa je logično da na njega utječu isti ili slični faktori koji utječu i na ostatak financijskih tržišta.
Najrazumniji stav za male ulagatelje je da u digitalnu imovinu / kriptovalute ulažu dugoročno te time izbjegavaju padove i mogu birati izlazak na razinama kad su u plusu,” zaključio je.
Nakon rekordnih 126.000 dolara Bitcoin i dalje nosi rizik velikih oscilacija
Nakon što je prošle godine dosegnuo povijesni rekord i potom snažno pao, direktori iz industrije i ulagači su procijenili da bi Bitcoin u 2026. mogao dosegnuti nove vrhunce, ali uz mogućnost vrlo velike volatilnosti. Komentatori su iznosili širok raspon očekivanja za 2026., od pada prema 75.000 dolara do rasta čak do 225.000 dolara. Prema podacima CoinMetricsa, Bitcoin je prošlog listopada dosegnuo rekord iznad 126.000 dolara, nakon čega je kasnije tijekom godine pao na oko 80.000 dolara. U trenutku te analize trgovao se oko 30 posto ispod svog povijesnog vrhunca.
Razgovarali smo s direktorom Electrocoin-a, Nikolom Škorićem, koji isto tako kaže kako se pad cijene Bitcoina ne može se svesti isključivo na jedan uzrok, već je to rezultat više paralelnih procesa koji se odvijaju na tržištu.
“Ono što je vidljivo jest da je interes retail ulagača osjetno slabiji nego u ranijim fazama ciklusa, kada je upravo taj segment često bio glavni izvor impulsa i volatilnosti. Danas je taj dio tržišta znatno oprezniji, s manjim spekulativnim priljevima i nižim ‘momentumom’,” rekao je.
S druge strane, nadodaje, taj izostanak retaila u velikoj mjeri se kompenzira institucionalnim i bankarskim kapitalom koji postupno ulazi u tržište kroz strukturirane proizvode i infrastrukturu. Taj trend primjetan je i na domaćem tržištu gdje je već nekoliko domaćih banaka pokrenulo suradnju s Electrocoinom u vidu implementacije usluga vezanih za kriptovalute u vlastite bankarske proizvode.
Najvidljiviji primjer institucionalne uključenosti su kripto ETF-ovi koji omogućuju tradicionalnim investitorima i fondovima jednostavniji pristup Bitcoinu, dok se paralelno širi i ponuda skrbničkih i investicijskih rješenja kod klasičnih financijskih institucija. To mijenja samu strukturu tržišta koje postaje manje emocionalno, ali osjetljivije na makro tokove i velike alokacije kapitala.
Kada govorimo o povezanosti Bitcoina sa Nasdaqom i rizičnom imovinom, te koliko se još dugo može promatrati kao neovisna “digitalna imovina”, Škorić objašnjava kako širi pritisak na cijenu i dalje dolazi iz makro okruženja.
“Povezanost Bitcoina s Nasdaqom danas je izraženija nego u ranijim ciklusima. U kratkom roku, Bitcoin se često ponaša kao rizična imovina visoke beta korelacije s tehnološkim sektorom, dok u dužem horizontu i dalje zadržava vlastite cikluse temeljene na strukturi ponude i halving dinamici, zbog čega ga nije moguće u potpunosti svesti na kretanja dionica. U takvom okruženju korekcije u AI i tech segmentu dodatno pojačavaju pritisak na Bitcoin,” komentirao je.
Dodao je i kako regulatorna slika u SAD-u također igra ulogu, ali više kroz dinamiku nego kroz smjer. Institucionalni kapital i banke, kaže Škorić traže jasno definiran okvir kako bi mogli povećavati izloženost, pa svako odgađanje regulative usporava tempo ulaska, ali ne mijenja dugoročni trend institucionalne adopcije.
“Najvažniji faktor za potencijalni oporavak i novi ciklus rasta ostaje makro likvidnost. Povratak ciklusa nižih kamatnih stopa i općenito povoljnijih financijskih uvjeta povijesno je bio ključni okidač za snažnije faze rasta rizične imovine, pa tako i Bitcoina. U takvom okruženju njegova ograničena ponuda i globalna likvidnost dolaze posebno do izražaja,” zaključio je.
Zašto Bitcoin danas treba čitati zajedno s naftom, Fed-om i SEC-om
Stoga, kao što naši sugovornici ali i sam ciklus tvrde jest da je prilikom predikcije kretanja Bitcoina važno pratiti razne faktore. Jedan od njih je tako i – cijena Brent nafte čija se cijna danas kretala iznad 120 dolara po barelu zbog straha od eskalacije američko-iranskog sukoba i poremećaja opskrbe s Bliskog istoka. Vijesti navode da je Brent dosegnuo i 126,41 dolar po barelu, dok je WTI bio iznad 108 dolara.
Visoka cijena nafte nije samo energetska vijest već i inflacijska vijest. Ako energenti ostanu skupi, tržište počinje računati na tvrdokorniju inflaciju, dulje razdoblje viših kamatnih stopa i manje prostora za monetarno popuštanje. To je okruženje u kojem rizična imovina obično postaje ranjivija. Bitcoin se tu ponaša manje kao “digitalno zlato”, a više kao tehnološka dionica s vikend-radnim vremenom.
Zbog toga se u zadnjih nekoliko dana vidi nova dinamika. Pozitivni rezultati Big Techa pomažu raspoloženju, ali rast cijene nafte i geopolitički rizici ograničavaju optimizam. Tržište istodobno dobiva signal “AI potražnja je stvarna” i signal “energija je skupa, inflacija bi mogla opet gristi”. Bitcoin je negdje u sredini: dovoljno rizičan da dobije kada investitori žele rast, ali dovoljno likvidan da ga prodaju kada treba brzo smanjiti rizik.
Treći element je regulacija. Američki regulatori u posljednjim su mjesecima poslali nešto jasnije signale prema digitalnoj imovini. SEC je u ožujku objavio smjernice kojima pojašnjava primjenu saveznih zakona o vrijednosnim papirima na određene kripto aktivnosti, uključujući staking, airdropove i omotane tokene.
To ne znači da je regulatorna priča završena. Daleko od toga. Poput svih nas, i kripto industrija bi najradije da se pravila riješavaju “u birtiji”, ali nažalost, Washington tako ne funkcionira. Ipak, smjer je važan – više regulatorne jasnoće može povećati institucionalni interes, likvidnost i razvoj novih proizvoda, dok manje jasnoće ili novi politički zastoji mogu brzo vratiti nervozu.
Zato današnji Bitcoin nije jednostavna priča o kripto optimizmu ali ni o čistom strahu. To je priča o tržištu koje pokušava odrediti kojoj klasi imovine Bitcoin zapravo pripada u 2026. godini.
Ako ga se gleda kao zaštitu od monetarne nestabilnosti, tada bi visoka inflacija i geopolitički rizici mogli biti argument za držanje Bitcoina. Ako ga se gleda kao rizičnu tehnološku imovinu, tada su visoke kamate, skupa energija i pritisak na Nasdaq negativan signal. Problem, ili možda zanimljivost, jest u tome što tržište Bitcoin danas često gleda kao oboje.
Pročitajte još:
Tu vrijedi podsjetiti na legendarnu scenu iz filma “Kolo sreće”, u kojoj Billy Ray Valentine, skitnica i probisvijet kojeg glumi Eddie Murphy, dvojici brokera vrlo plastično objašnjava zašto cijena svinjskih polovica pada:
“Cijene svinjskih polovica padaju cijelo jutro, što znači da svi čekaju da dotaknu dno kako bi mogli kupiti jeftino i zauzeti dugu poziciju. A oni koji već drže ugovore sada paničare. Govore: ‘Gubimo sav novac, Božić je pred vratima, neću imati čime kupiti sinu G.I. Joea s kung-fu hvatom, a ni žena neće voditi ljubav sa mnom jer nemam novca.’ Zato sada viču: ‘Prodaj! Prodaj!’ i pokušavaju izaći prije nego što cijena padne još niže.”
Četrdesetak godina kasnije, instrumenti su se promijenili, ali psihologija tržišta nije: danas umjesto svinjskih polovica gledamo Bitcoin, AI dionice, naftu, Fed i regulatore, dok se ista kombinacija straha, pohlepe i paničnog izlaska iz rizika ponavlja u novom pakiranju.
