Europska središnja banka podigla sve tri ključne kamatne stope

Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) danas je, po prvi put od 2023. godine, odlučilo povisiti tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova.

Sukladno tome, kamatne stope na depozitnu mjeru, glavne operacije refinanciranja i graničnu kreditnu mjeru povećat će se na 2,25, 2,40 i 2,65 posto, a stupaju na snagu 17. lipnja.

Rat na Bliskom istoku, naveli su, stvara inflacijske pritiske, a odluka o povećanju stopa je dio jednog od scenarija koji mapiraju kako bi ti pritisci mogli utjecati na srednjoročne izglede za eurozonu.

U osnovnom scenariju novih projekcija stručnjaka, očekuje se da će ukupna inflacija u prosjeku iznositi tri posto u 2026., 2,3 u 2027. i dva posto u 2028. Za inflaciju bez energije i hrane, taj scenarij predviđa prosjek od 2,5 u 2026. i 2027. te 2,2 posto u 2028.

U usporedbi s ožujkom, stručnjaci su revidirali svoju osnovnu projekciju inflacije u 2026. i 2027. naviše zbog višeg trenda cijena energije, za koji se očekuje da će do određene mjere utjecati na inflaciju hrane, robe i usluga.

Osnovni scenarij također predviđa gospodarski rast u prosjeku od 0,8 posto u 2026., 1,2 u 2027. i 1,5 posto u 2028. godini. U pitanju je revizija prema dolje za 2026. i 2027., što odražava izraženiji utjecaj rata na tržišta roba, realne dohotke i povjerenje.

Pune implikacije rata za srednjoročnu inflaciju i rast, dodaju u ESB-u, ovisit će o intenzitetu i trajanju šoka cijena energije, kao i o opsegu njegovih neizravnih i sekundarnih učinaka.

“Izgledi ostaju neizvjesni, s rizicima rasta inflacije i rizicima pada gospodarskog rasta. Ne obvezujemo se unaprijed na određeni put kamatnih stopa”, rekla je predsjednica ESB Christine Lagarde na konferenciji za novinare na kojoj je sudjelovao i novi potpredsjednik Boris Vujčić, donedavni guverner HNB-a.