U prošloj godini emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji (EU), što uključuje kako gospodarstvo tako i kućanstva, procijenjene su na 3,34 milijarde tona ekvivalenta ugljičnog dioksida (CO2) i to je smanjenje od 17,2 posto u razdoblju od jednog desetljeća, odnosno u usporedbi s 2015. godinom.
Prva procjenu za proteklu godinu Eurostat uobičajeno objavljuje otprilike šest mjeseci kasnije.
No, treba reći da je u 2025. došlo na razini EU-a do blagog povećanja emisija naspram 2024. godine kada su iznosile 3,31 milijardu tona. Razina iz prošle godine je otprilike ista kao ona u 2023.
U odnosu na 2015. godinu, međutim, većina ekonomskih sektora je smanjila količinu emisija.
Tako su u energetskom sektoru, što se odnosi na opskrbu električnom energijom, pliln, paru i klimatizaciju, one pale za 45,3 posto. U području rudarenja i kamenoloma snizile su se u 10 godina za 33,3 posto.
Kod industrijske proizvodnje ispuštanje stakleničkih emisija je smanjeno za 16 posto, dok su kućanstva zabilježila smanjenje od 14,7 posto. U sektoru usluga brojka je niža za 11,9 posto.
Najniže stope smanjenja emisija zabilježene su u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu gdje je ono iznosilo 5,9 posto te u upravljanju vodnim resursima gdje je bilo 2,6 posto.
Na drugoj strani su ostali sektori graditeljstva te transporta i skladištenja gdje ipak nije došlo do pozitivnih pomaka,
U graditeljstvu je ispuštanje stakleničkih plinova u razdoblju od jednog desetljeća povećano za 11,4 posto, a u transportu i skladištenju su emisije u prošloj godini bile 10,9 posto veće no u 2015.
U 23 zemlje članice EU-a, među kojima je i Hrvatska, ukupno je došlo do smanjenja emisija. U preostale četiri zabilježeno je povećanje.
Te četiri su Malta, Cipar, Litva i Rumunjska.
Na Malti je povećanje iznosilo čak 169,4 posto. Na Cipru je to bilo 10,7 posto, u Litvi 9,5 posto te u Rumunjskoj 5,4 posto.
Najveće smanjenje u usporedbi s 2015. imala je Estonija od čak 41,7 posto ispred Finske s 30,7 posto i Njemačke s brojkom od 27,3 posto.
Izvor: Eurostat
Dok je ukupno na razini EU-a smanjenje emisija iznosilo spomenutih 17,2 posto bruto drušveni proizvod je porastao 17,5 posto.
U prošloj godini su emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj procijenjene na 24,69 milijuna tona.
U godini ranije one su bile na 25,12 milijuna, a u 2015. iznosile su 25,28 milijuna tona. Hrvatska je zapravo uz Irsku najmanje u EU uspjela smanjiti količinu emisija u razdoblju od deset godina.
Najveća godišnja brojka datira iz 2017. godine s količinom od 26,34 milijuna tona, a najmanje je u jednoj godini u Hrvatskoj ispušteno stakleničkih emisija 2020. kada je brojka bila 24,15 milijuna tona. No, treba podsjetiti da je to bila najgora pandemijska godina s velikim poremećajima u ekonomskim aktivnostima.
Pročitajte još:
Slovenija je prošle godina ispustila 14,15 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida i to je najmanja brojka unazad deset godina.
Zemlja EU-a koja godišnje ispušta najveće količine je, očekivano, Njemačka, a u prošloj godini to je bilo 699,3 milijuna tona. No, prije 10 godina količine su prelazile 960 milijuna tona.
