Pogreške u mirovinskim uplatama moguće, dobro je provjeravati stanje

Vjerojatno je manje uobičajeno da osobe kojima još predstoji dosta godina rada do mirovine koriste mogućnost uvida u procjenu prihoda nakon radnog vijeka, no isto tako, bez obzira na dob, korisno je provjeriti s vremena na vrijeme je li uredno pristižu doprinosi u tu svrhu.

Posebice se to odnosi na individualiziranu štednju u drugom mirovinskom stupu jer tu svaki građanin može u bilo kojem trenutku popratiti kako se kreće stanje i je li zadovoljan prinosima koje ostvaruje izabrani fond.

Naravno, to može poslužiti i u svrhu promjene fonda ako netko zaključi da mu mirovinska štednja drugdje može biti bolje oplođena, no ovdje smo se željeli osvrnuti upravo na pitanje eventualnih poteškoća koje se zatiču u izdvajanju i uplati novaca u drugi mirovinski stup.

Zbog toga smo zatražili odgovore iz REGOS-a koji je, uz ostalo, kao javna ustanova zadužen za prikupljanje i obradu podataka o primicima i doprinosima za prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja.

Koji su najčešći problemi u praksi kad je riječ o uplatama u drugi mirovinski stup što je obveza poslodavca?

Doprinos za drugi mirovinski stup je obvezni doprinos koji se, nakon povezivanja s podacima o zaduženju iz Obrasca JOPPD proslijeđuje u obvezni mirovinski fond te evidentira na osobnom računu osiguranika. Preduvjet za evidentiranje uplate na osobnom računu osiguranika jest da poslodavac pravilno obračuna i uplati doprinos za drugi mirovinski stup te pravodobno podnese ispravan Obrazac JOPPD. U tom slučaju svaki radnik ima ispravno stanje uplata doprinosa na svom osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu kojeg je član, a poslodavac nema nepovezanih uplata doprinosa drugog stupa.

Ako poslodavac uplati manji iznos doprinosa od iznosa iskazanog u Obrascu JOPPD, uplata se razmjerno raspoređuje po osiguranicima. U tom slučaju na osobnom računu radnika evidentira se djelomična uplata, a poslodavac je dužan uplatiti razliku doprinosa drugog stupa do ukupnog iznosa zaduženja.

Ako je uplaćeni iznos veći od zaduženja povezuje se iznos zaduženja, dok se višak evidentira kao nepovezana uplata i nakon osam radnih dana prenosi na privremeni račun. Radnici imaju ispravan iznos na svojim osobnim računima, a poslodavci imaju obvezu rješavati takve nepovezane uplate.

Obveza poslodavca je pravilno obračunati, prijaviti i pravodobno uplatiti doprinose za drugi mirovinski stup te osigurati točnost podataka potrebnih za njihovo pravilno evidentiranje. U slučaju pogreške ili neusklađenosti poslodavac je dužan provesti odgovarajući ispravak podataka i podmiriti eventualnu nastalu obvezu.

Koliko su česti takvi problemi i kako ih u praksi treba rješavati?

Najveći iznos uplata poveže se u roku do osam dana. U prošlom mjesecu  u tom roku povezano je 96,03 posto uplata.

Za pravilno praćenje obveza potrebno je osigurati usklađenost između obračuna plaće, podataka prijavljenih putem Obrasca JOPPD, platnog naloga i stvarno izvršene uplate. Pravodobna kontrola i usklađivanje tih podataka mogu značajno smanjiti mogućnost nastanka pogrešaka i nepovezanih uplata.

Za rješavanje nepovezanih uplata potrebno je utvrditi razlog njihova nastanka te, ovisno o slučaju, podnijeti ili ispraviti Obrazac JOPPD, izvršiti dodatnu uplatu ili putem sustava ePorezna podnijeti odgovarajući zahtjev za povezivanje Obrazaca JOPPD, preknjiženje nepovezane uplate na druge vrste prihoda ili zahtjev za povrat.

Zbog čega se uopće događaju situacije da se neispravno obave uplate? Je li problem u manjku informacija u računovodstvima?

Pogreške povezane s uplatama doprinosa za drugi mirovinski stup mogu nastati u različitim fazama procesa – od obračuna plaće i evidentiranja podataka do izrade i izvršenja naloga za plaćanje. Također, problem može nastati zbog nepravodobnog podnošenja ispravnog Obrasca JOPPD pri čemu se uplata može izvršiti, ali se ne mora pravilno povezati s iskazanom obvezom.

Najčešće pogreške mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih kategorija. To su ljudske pogreške koje nastaju zbog nepažnje, pogrešnog unosa podataka, pogrešnog odabira podataka prilikom izrade naloga, propuštanja rokova ili nepravilnog postupanja zaposlenika zaduženih za obračun i plaćanje.

Zatim postoje pogreške u obračunu i one nastaju kada doprinos nije pravilno obračunat. Uzrok može biti pogrešno utvrđena osnovica, nepravilno evidentiranje pojedinog primitka ili pogrešan obračun plaće. Posljedica može biti uplata manjeg ili većeg iznosa od stvarno utvrđene obveze.

Postoji i pogreška u podacima što se odnosi na netočne, nepotpune ili neažurirane podatke o osiguraniku ili druge podatke potrebne za pravilno obračunavanje obveze i podnošenje Obrasca JOPPD.

Kod nepodnošenja ili nepravodobnog podnošenja Obrasca JOPPD ili podnošenja obrasca se netočnim podacima moguće su različite situacije. Primjerice, JOPPD je podnesen, ali uplata nije izvršena ili je uplata izvršena, ali JOPPD nije podnesen. Moguće je da i uplata i obrazac budu podneseni, ali podaci na njima nisu međusobno usklađeni. U takvim slučajevima može doći do nepovezanosti između evidentirane uplate i iskazane obveze.

Tehničke i sistemske pogreške nastaju zbog problema u računovodstvenim, obračunskim ili bankarskim sustavima. Podaci se mogu pogrešno prenijeti iz sustava za obračun plaće u sustav za plaćanje, nalog se može generirati s pogrešnim podacima ili zbog tehničkog problema ne dođe do njegova izvršenja.

Konačno, tu su i problemi s likvidnišću kada poslodavac nema dovoljno raspoloživih sredstava za pravodobno podmirenje svih dospjelih obveza. U takvoj situaciji doprinos može biti pravilno obračunat i prijavljen kroz JOPPD, ali uplata može izostati, biti izvršena sa zakašnjenjem ili samo djelomično.

Obveznicima koji imaju nepovezane uplate vezane uz Obrazac JOPPD omogućen je elektroničkim putem uvid u nepovezane uplate i nepovezane Obrasce JOPPD prilikom svakog ulaska u sustav ePorezna. Sustav ePorezna šalje poruku kojom ih se upozorava da imaju nepovezane uplate vezane uz Obrazac JOPPD za sve vrste prihoda pa tako i za drugi stup te da poduzmu aktivnosti za njihovo rješavanje.

Osim toga, REGOS kontinuirano kontaktira obveznike telefonom i mailom kako bi ih upozorio na nepovezane uplate doprinosa drugog stupa i obvezu podnošenja nedostajućih Obrazaca JOPPD ili kako bi podnijeli odgovarajuće zahtjeve za povezivanje, povrate ili preknjiženja.

Je li se slične situacije mogu događati i kad je riječ o uplatama u takozvani prvi stup baziran na međugeneracijskoj solidarnosti?

Da, slične situacije mogu se događati i kod doprinosa za prvi mirovinski stup. Pravila obračuna doprinosa, podnošenja Obrasca JOPPD i povezivanja zaduženja s uplatama istovjetna su kao i kod drugog stupa. Pravilno povezana uplata doprinosa za prvi stup raspoređuje se po osiguranicima, ali se ne prosljeđuje u obvezne mirovinske fondove niti se evidentira na osobnom računu osiguranika, već se koristi za financiranje mirovinskih prava na temelju generacijske solidarnosti.

Uplate doprinosa prvog stupa su u državnom proračunu, a raspoređena sredstva drugog stupa evidentiraju se na osobnom računu. Osobni računi vode se u obračunskim jedinicama. Ovisno o promjeni vrijednosti obračunske jedinice, mijenja se i vrijednost imovine evidentirane na osobnom računu osiguranika.

Koliko je pouzdan osobni informativni izračun buduće mirovine na portalu Moja mirovina? Drugim riječima, kolika su moguća odstupanja i je li s približavanjem trenutka odlaska u mirovinu procjena postaje preciznija?

Portal „Moja mirovina“ pruža projekciju izračuna mirovine, a ne konačan izračun buduće mirovine. Informativni izračun mirovine temelji se na stvarnim podacima o dosadašnjem radu i osiguranju te na pretpostavkama o budućim kretanjima.

Ovdje je posebno važno razlikovati ono što je već ostvareno od onoga što se tek projicira.

Dosadašnji staž, plaće i stanje imovine na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu temelje se na stvarnim podacima koji se vode u Hrvatskom zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i REGOS-u. Ako su ti podaci potpuni i točni, oni predstavljaju pouzdanu osnovu za izračun i procjenu budućeg iznosa mirovine. Buduće godine rada predstavljaju projekciju. Kalkulator pretpostavlja buduće plaće, zaposlenost, kretanje prosječnih plaća, prinose u drugom stupu, dob umirovljenja i druge parametre. Upravo zato konačni iznos mirovine može odstupati od današnje procjene.

Kod drugog stupa dodatno je važno uzeti u obzir i tržišni rizik. Vrijednost imovine na osobnom računu ovisi o vrijednosti obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda, pa buduća vrijednost imovine u drugom stupu nije unaprijed poznata. Zbog toga se procijenjeni iznos buduće mirovine može u određenoj mjeri razlikovati od stvarno ostvarenog iznosa te su prikazani rezultati informativne prirode i nisu osnova za ostvarivanje mirovinskih prava.

U pravilu procjena s približavanjem trenutka odlaska u mirovinu postaje znatno preciznija.

Ako ste, primjerice, 25 godina udaljeni od mirovine, kalkulator mora projicirati vrlo dugo razdoblje budućih plaća, uplata i kretanja imovine u drugom stupu. Mala razlika u pretpostavljenim stopama rasta kroz tako dugo razdoblje može proizvesti veću razliku u konačnom iznosu.

Ako ste godinu ili dvije od mirovine, većina ključnih varijabli je poznata. Imate gotovo konačan staž, stvarne plaće, stvarno stanje drugog stupa i puno manje budućih uplata koje treba projicirati. Zbog toga je procjena znatno bliža konačnom rezultatu.

Koliko se uopće koristi taj portal, odnosno kolika mu je popularnost među građanima? Je li njegovim uvođenjem porasla svijest o brizi za dohodak od mirovine u budućnosti?

Od početka portala „Moja mirovina“ do danas izrađeno je 970.659 izračuna u anonimnom kalkulatoru, dok je u personaliziranom dijelu portala izrađeno 1.373.070 izračuna za simulaciju A + B modela te 661.474 izračuna za simulacija C modela.

Simulacija A predstavlja projekciju izračuna mirovine temeljem do sada stečenih mirovinskih prava i imovine na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu, kao da korisnik buduće mirovine više neće raditi. Simulacija B prikazuje projekciju mirovine u slučaju da će buduće plaće do umirovljenja biti na razini sadašnje plaće.

Simulacija C omogućuje unos podataka prema slobodnom odabiru korisnika, a prikazuje se očekivani iznos mirovine prema unesenim parametrima.

Portal „Moja mirovina“ predstavlja značajan iskorak u informiranju građana o njihovim budućim mirovinskim primanjima, a broj izrađenih izračuna pokazuje značajan interes građana za ovu uslugu.

Dostupnost osobnih podataka i mogućnost simuliranja različitih scenarija umirovljenja omogućuju građanima da pravodobno prate stanje svojih mirovinskih prava i aktivnije planiraju svoja buduća mirovinska primanja. Portal pritom ne služi samo za procjenu očekivane mirovine, već osiguranicima tijekom radnog vijeka omogućuje kontrolu podataka na kojima će se ona temeljiti čime mogu pravodobno uočiti eventualne nepravilnosti i poduzeti potrebne korake za njihovo ažuriranje ili ispravljanje.