Studeni je na svjetskim burzama tradicionalno početak jednog od najuspješnijih razdoblja za ulaganje u dionice. Povijesni podaci pokazuju da burzovni indeksi od studenoga do travnja u prosjeku ostvaruju znatno veće prinose nego u ostatku godine.
Taj fenomen, poznat kao efekt Noći vještica (Halloween effect), ove godine privlači dodatnu pozornost zbog američkih međuizbora, nakon kojih su dionice povijesno često bilježile natprosječne prinose.
Koliko je taj sezonski obrazac snažan pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Journal of International Money and Finance, koje je obuhvatilo gotovo 63.000 mjesečnih opažanja burzovnih indeksa tijekom više od tri stoljeća. Autori su utvrdili da su prosječni prinosi u razdoblju od studenoga do travnja bili 4,2 postotna boda viši nego između svibnja i listopada.
Sezonska prednost zabilježena je na 89 od 114 analiziranih tržišta, pri čemu je bila posebno izražena u Europi, Sjevernoj Americi i dijelovima Azije.
Burzovna izreka koja ima statističku podlogu
Efekt Noći vještica povezan je s jednom od najpoznatijih burzovnih izreka, „Sell in May and go away”, koja sugerira da bi ulagači trebali smanjiti izloženost dionicama tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci te se vratiti na tržište u jesen.
Ekonomisti Sven Bouman i Ben Jacobsen još su 2002. godine u istraživanju objavljenom u časopisu American Economic Review pokazali da je takav sezonski obrazac bio prisutan na 36 od 37 analiziranih tržišta.
Zanimljivo je da se učinak održao i nakon što je postao široko poznat među investitorima. Kasnija istraživanja potvrdila su njegovu prisutnost u različitim razdobljima, iako se intenzitet razlikuje među državama i tržištima.
Unatoč tome, istraživači nisu pronašli jedinstveno i uvjerljivo objašnjenje zbog kojeg burze ostvaruju bolje rezultate tijekom hladnijeg dijela godine. Među mogućim čimbenicima spominju se sezonsko ponašanje institucionalnih investitora, raspodjela kapitala i promjene u sklonosti riziku.
Nakon američkih izbora prinosi su još izraženiji
Ovogodišnji početak studenoga posebno je zanimljiv jer se podudara s američkim međuizborima, koji se održavaju na polovici predsjedničkog mandata.
Američki indeks S&P 500 u šest mjeseci nakon izbora za Kongres od 1970. godine ostvarivao je prosječan prinos od 14,1 posto, dok je u usporedivim razdobljima bez izbora rast iznosio 5,7 posto, pokazuje analiza BlackRocka.
Povijesno gledano, američke dionice često su pozitivno reagirale na smanjenje političke neizvjesnosti nakon izbora, neovisno o tome koja je stranka ostvarila pobjedu.
Ove godine demokrati su na izborima 3. studenoga osvojili kontrolu nad oba doma Kongresa, čime je ograničena politička moć republikanskog predsjednika Donalda Trumpa. Američke burze snažno su reagirale već sljedećeg dana. S&P 500 porastao je 1,6 posto, Dow Jones tri posto, a Nasdaq 1,4 posto.
Ulagači su pozdravili mogućnost veće institucionalne kontrole nad gospodarskom politikom i smanjenja geopolitičkih napetosti, dok je istodobni pad cijena nafte dodatno podupro tržišni optimizam.
Nafta, kamatne stope i poslovni rezultati određuju smjer tržišta
Povijesno povoljno razdoblje za dionice ove godine počinje u okolnostima povećanih gospodarskih i geopolitičkih rizika. Nastavak rasta burzovnih indeksa uvelike će ovisiti o kretanju cijena energije, inflaciji, kamatnim stopama i poslovnim rezultatima kompanija.
Posebno je važno kretanje cijena nafte, koje posljednjih mjeseci snažno utječe na inflacijska očekivanja i monetarnu politiku središnjih banaka. Skuplja energija povećava troškove poslovanja, smanjuje kupovnu moć potrošača i može odgoditi daljnje smanjenje kamatnih stopa.
Koliko su ti čimbenici povezani pokazala su i posljednja tržišna kretanja. Nakon američkih izbora cijene nafte naglo su pale zbog očekivanja mogućeg smirivanja sukoba na Bliskom istoku. Istodobno je prinos na desetogodišnje američke državne obveznice u srijedu pao na približno 4,89 posto.
Niži obveznički prinosi mogu povećati privlačnost ulaganja u dionice, osobito tehnoloških kompanija čije se tržišne vrijednosti u velikoj mjeri temelje na očekivanom rastu budućih zarada. Ipak, visoke valuacije dijela tehnološkog sektora povećavaju osjetljivost tržišta na slabije poslovne rezultate, zbog čega će kretanje korporativnih dobiti imati važnu ulogu u određivanju smjera burzi tijekom sljedećih mjeseci.
Može li kalendar biti investicijska strategija?
Iako dugoročni podaci potvrđuju sezonsku prednost razdoblja od studenoga do travnja, pitanje je koliko se taj obrazac može iskoristiti u stvarnim investicijskim odlukama.
Prosječni prinosi ne jamče pozitivan rezultat u pojedinoj godini. Osim toga, ulagači koji pokušavaju tempirati ulazak i izlazak s tržišta riskiraju propuštanje snažnih razdoblja rasta, dok transakcijski troškovi i porezne obveze mogu smanjiti ostvarenu korist.
Pročitajte još:
Povijesni podaci stoga mogu poslužiti kao dodatni pokazatelj tržišnog ponašanja, ali sami po sebi nisu dovoljni za donošenje investicijskih odluka.
Ovogodišnji početak studenoga zasad se uklapa u povijesni obrazac. Američke dionice snažno su porasle nakon izbora, cijene nafte pale su, a obveznički prinosi smanjili su se. Hoće li se početni optimizam pretvoriti u višemjesečni rast, ovisit će o tome mogu li se povoljnija financijska očekivanja održati i potvrditi kroz poslovne rezultate kompanija.
