Američke kompanije sve više ovise o odlukama Washingtona, bilo kroz državne ugovore, javno financiranje, porezne propise ili regulatorne povlastice. Zato predstojeći međuizbori za Kongres neće biti važni samo za politički odnos snaga, nego i za poslovne modele nekih od najvećih kompanija na svijetu.
Moguća pobjeda demokrata u jednom ili oba doma Kongresa otvorila bi im prostor za snažniji nadzor nad kompanijama, propitivanje državne potrošnje i pritisak na promjene zakona.
Ipak, takav ishod ne bi značio potpunu promjenu američke ekonomske politike. Predsjednik Donald Trump zadržao bi pravo veta i široke ovlasti u područjima poput carina, imigracije i federalne regulacije.
Za investitore je ključno pitanje koje bi industrije mogle dobiti, a koje izgubiti u novoj političkoj raspodjeli moći. Među najizloženijima su obrana, zdravstvo, bankarstvo, kriptovalute i umjetna inteligencija.
Kongres može zakomplicirati poslovanje i bez promjene zakona
Jedna od najvažnijih ovlasti Kongresa jest mogućnost pokretanja istraga i pozivanja direktora kompanija na saslušanja. Ako demokrati preuzmu kontrolu nad jednim od domova, dobili bi predsjedanje odborima i mogućnost izdavanja sudskih poziva za dostavu dokumenata i svjedočenja.
Takav scenarij već se nazire. Demokratski senator Richard Blumenthal zatražio je dokumentaciju povezanu s financiranjem Trumpove planirane dvorane u Bijeloj kući, uključujući podatke od kompanija poput Cisca, Salesforcea, ServiceNowa i Krakena. Apple i Nvidia, prema dokumentima do kojih je došao Washington Post, svaka su obećale donirati 25 milijuna dolara.
Demokrati su zatražili i dokumentaciju o izuzećima od carina, uključujući komunikaciju povezanu s bivšim direktorom Applea Timom Cookom. Istražuju se i poslovne veze Trumpove obitelji, kompanije povezane s njegovim sinom Donaldom Trumpom Jr. te tvrtke povezane s Elonom Muskom.
Sama donacija ne dokazuje nezakonitost ili povlašten tretman. No, za kompanije i njihove direktore političke istrage mogu predstavljati značajan poslovni rizik. Saslušanja, zahtjevi za dokumentacijom i negativni medijski naslovi troše vrijeme uprava, stvaraju reputacijski pritisak i unose neizvjesnost među investitore.
Zdravstvo i obrana ovise o državnom novcu
Posebno osjetljiv sektor je zdravstvo, u kojem velik dio prihoda pojedinih kompanija izravno ovisi o državnim programima.
Molina Healthcare, primjerice, ostvarila je 32,2 milijarde dolara, odnosno 75 posto prihoda od premija u 2025., kroz program Medicaid. Kompanija je u svojim izvješćima upozorila da bi gubitak državnih ugovora ili njihovo nepovoljno obnavljanje mogli značajno utjecati na prihode.
Trumpov zakon o porezima i državnoj potrošnji iz 2025. predviđa smanjenje federalne potrošnje za Medicaid za 911 milijardi dolara do 2034., prema analizi organizacije KFF koja se temelji na procjenama Kongresnog ureda za proračun.
Demokratska većina u Kongresu ne bi mogla samostalno poništiti taj zakon, ali bi mogla pokušati ublažiti pojedine rezove tijekom pregovora o proračunu. To bi moglo pomoći osiguravateljima i bolnicama, ali istodobno otvoriti prostor za stroži nadzor cijena lijekova, osiguranja i profita zdravstvenih kompanija.
Slična neizvjesnost postoji i u obrambenoj industriji. Bijela kuća zatražila je 1,5 bilijuna dolara za nacionalnu obranu u fiskalnoj 2027. godini, uz dodatnih 87,6 milijardi dolara za fiskalnu 2026., ponajprije zbog vojnih operacija povezanih s Iranom.
Demokrati bi mogli propitivati dio potrošnje povezane s Iranom i Izraelom, dok bi se istodobno mogli zalagati za veću pomoć Ukrajini. Međutim, programi povezani s odvraćanjem Kine, modernizacijom nuklearnog arsenala i proturaketnom obranom mogli bi zadržati širu političku potporu.
Za proizvođače oružja razlika između pojedinih proračunskih prioriteta može značiti milijarde dolara narudžbi. Lockheed Martin, primjerice, postigao je okvirni dogovor s Pentagonom o nabavi 850 borbenih zrakoplova F-35 tijekom deset godina. No, konačni ugovor još nije zaključen jer višegodišnju nabavu moraju odobriti Kongres i proračunska sredstva.
Kriptoindustrija čeka zakonsku sigurnost
Politički ishod mogao bi biti važan i za kriptovalutne kompanije koje već dulje pokušavaju dobiti jasniji regulatorni okvir u SAD-u.
Industrija je računala na donošenje zakona Clarity Act, kojim bi se uredila struktura tržišta digitalne imovine. No, zakon nije prošao važan proceduralni korak u Senatu u rujnu, što je izazvalo pad dionica Coinbasea i izdavatelja stablecoina Circlea, koje su u jednom trenutku izgubile do 11 posto vrijednosti.
Ako demokrati ojačaju položaj u Kongresu, mogli bi tražiti strože zaštitne mjere za potrošače, ograničenja prinosa na stablecoine i dodatni nadzor poslovanja kriptokompanija povezanih s Trumpom.
Za industriju bi to moglo značiti sporije donošenje zakona, ali i priliku da se konačno utvrde pravila poslovanja. Investitorima i kompanijama regulatorna neizvjesnost često predstavlja veći problem od samih strogih propisa jer otežava dugoročno planiranje.
Banke također prate političke promjene. Federalni regulatori predložili su izmjene kapitalnih zahtjeva za najveće banke, koje bi ih mogle smanjiti za oko 4,8 posto i osloboditi dodatni kapital za kreditiranje i isplate dioničarima. Iako pravila donosi Federalna rezerva, sastav Senata utječe na imenovanja u regulatornim institucijama, a kongresni odbori mogu pojačati pritisak kroz saslušanja.
AI industrija suočava se s lokalnim otporom
Možda najkompliciraniji odnos politike i biznisa trenutačno se vidi u industriji umjetne inteligencije. Trumpova administracija izgradnju podatkovnih centara postavila je među prioritete gospodarskog razvoja i nacionalne sigurnosti. No, golema ulaganja sve češće nailaze na otpor lokalnih zajednica zbog potrošnje električne energije, vode i troškova infrastrukture.
Morgan Stanley procjenjuje da bi tehnološki divovi Microsoft, Amazon, Alphabet i Meta u 2027. mogli potrošiti više od bilijun dolara na kapitalne projekte.
Istodobno, istraživanje CNBC-a iz listopada pokazalo je da se 63 posto registriranih američkih birača protivi izgradnji podatkovnog centra unutar deset milja od njihova doma, dok ga podržava samo 13 posto ispitanika.
Politički pritisak već je stigao do Kongresa. Zastupnički dom izglasao je prijedlog prema kojem bi državni regulatori trebali razmotriti obvezu da veliki podatkovni centri snose dodatne troškove elektroenergetske infrastrukture potrebne za njihovo priključenje. Prijedlog je, međutim, zapeo u Senatu, gdje su demokrati tražili obvezne zaštitne mehanizme umjesto oslanjanja na dobrovoljne obveze industrije.
Ako demokrati ojačaju svoju poziciju, tehnološke kompanije mogle bi se suočiti s većim troškovima izgradnje i priključenja na elektroenergetsku mrežu. To je posebno važno u trenutku kada je pristup električnoj energiji već jedno od glavnih ograničenja za širenje podatkovnih centara.
Ipak, Kongres neće imati potpunu kontrolu nad tim procesom. O tome gdje će se graditi novi centri i pod kojim uvjetima priključivati na mrežu odlučivat će i lokalne vlasti, državni regulatori te elektroenergetske kompanije.
Investitori će morati razlikovati političke pobjednike
Povijesno gledano, američko tržište dionica često je dobro poslovalo u razdobljima podijeljene vlasti. Analiza Morgan Stanleyja pokazuje da je indeks S&P 500 tijekom godine nakon međuizbora, za vrijeme republikanskih predsjednika, u prosjeku rastao 23 posto kada je Kongres bio podijeljen, nasuprot 16 posto kada su demokrati kontrolirali oba doma.
Pročitajte još:
Jedno od objašnjenja jest da podijeljena vlast otežava donošenje velikih zakonskih promjena, čime se smanjuje regulatorna neizvjesnost za kompanije. No analitičari upozoravaju da se povijesni obrazac ne mora ponoviti u aktualnim okolnostima.
Ovi izbori zato neće biti važni samo zbog toga tko će kontrolirati Kongres, nego i zbog toga koje će kompanije zadržati pristup državnom novcu, regulatornim prednostima i političkoj podršci. U gospodarstvu u kojem obrana, zdravstvo, tehnologija i financije sve više ovise o odlukama Washingtona, politički rizik postaje sastavni dio procjene vrijednosti kompanija.
