Na financijskim tržištima sezonalnost se desetljećima koristi kao pokušaj prepoznavanja razdoblja u kojima su prinosi povijesno bili bolji ili lošiji.
Ulagači zato prate obrasce poput „sell in May“, slabijeg rujna, siječanjskog efekta ili rasta tržišta pred kraj godine, pokušavajući iz ponašanja tržišta u prošlosti izvući korisne smjernice za buduće odluke o ulaganju.
Takvi obrasci postoje i dio njih može se objasniti konkretnim ponašanjem tržišnih sudionika. Početkom godine fondovi provode nove alokacije kapitala, krajem kvartala dolazi do rebalansa portfelja, pred kraj godine dio ulagača realizira gubitke ili prilagođava pozicije, dok ljetni mjeseci često donose nižu likvidnost i manje trgovanja.
Kalendar sam po sebi ne pomiče cijene, ali se određeni tokovi kapitala i ponašanje ulagača ponavljaju u sličnim dijelovima godine.
Upravo zato sezonalnost nije nešto što treba potpuno zanemariti, ali je problematično kada se povijesni obrazac počne tretirati kao prognoza. Tea Muratović, suosnivačica platforme Seasonax, specijalizirane za analizu sezonskih obrazaca na financijskim tržištima, ističe da sezonalnost ulagačima prije svega omogućuje da aktualno tržišno okruženje stave u povijesni kontekst i identificiraju razdoblja u kojima je određena imovina statistički češće pokazivala snagu ili slabost.
„Važno je naglasiti da sezonalnost nije predviđanje budućnosti, nego rad s vjerojatnostima, odnosno statistikom“, kaže Muratović.
Najveći rizik pojavljuje se kada se vjerojatnost pretvori u pravilo. Muratović navodi primjer obrasca koji je bio uspješan u osam od deset godina, što istodobno znači da je u dvije godine tržište napravilo upravo suprotno.
Povijesni prosjek dodatno mogu promijeniti pojedinačni ekstremni događaji, zbog čega sezonalnost, prema njezinu mišljenju, treba kombinirati s fundamentalnim i makroekonomskim okruženjem, sentimentom i drugim relevantnim čimbenicima.
Poznati obrasci imaju statističku podlogu
Jedan od najpoznatijih primjera sezonalnosti je „sell in May“, odnosno „Halloween Effect“, prema kojem je razdoblje od studenoga do travnja povijesno bilo snažnije za široko tržište od razdoblja između svibnja i listopada.
Na tržištima se prate i drugi obrasci. Rujan ima reputaciju slabog mjeseca za dionice, kraj godine povezuje se sa „Santa Claus rallyjem“, dok se siječanjski efekt tradicionalno veže uz snažnije rezultate pojedinih manjih kompanija. Njihova pojava kroz različite tržišne cikluse daje sezonalnosti određenu analitičku vrijednost, posebno kada se podudara s drugim pokazateljima.
Ako tržište ulazi u povijesno slabije razdoblje u trenutku kada su valuacije visoke, očekivanja dobiti kompanija padaju, prinosi na obveznice rastu i sentiment slabi, sezonalnost može biti dodatni argument za oprez. Ako se, međutim, gospodarska i fundamentalna slika poboljšavaju, sama činjenica da se ulagači nalaze u povijesno slabijem dijelu godine teško može biti dovoljan razlog za smanjenje ulaganja.
Kolovoz pokazuje koliko statistika može zavarati
Aktualni kolovoz dobar je primjer prednosti, ali i ograničenja sezonske analize. DAX je od 1970. tijekom kolovoza prosječno gubio nešto više od jedan posto, dok je CAC 40 od 1988. prosječno padao oko 1,2 posto. Samo je rujan povijesno bio slabiji.
Seasonaxova analiza podataka za S&P 500 od 1970., prema Muratović, također pokazuje da je kolovoz povijesno drugi najslabiji mjesec u godišnjem ciklusu, dok je rujan bio najslabiji. Slabiji sezonski obrazac pritom se ne pojavljuje samo tijekom jednog mjeseca, nego prema njihovoj analizi počinje približno sredinom srpnja i proteže se do kraja listopada, uz izraženiju slabost od sredine rujna.
Europski podaci istodobno pokazuju zašto s prosjecima treba biti oprezan. Prosječni kolovoški pad EURO STOXX-a 50 iznosi nešto više od 1,4 posto, dok medijan pokazuje pad od tek oko 0,2 posto. Razliku u velikoj mjeri stvaraju pojedine izrazito loše godine, među kojima su kolovoz 1998. tijekom ruske financijske krize i kolovoz 2015., kada su devalvacija kineskog juana i strah od usporavanja kineskog gospodarstva izazvali snažnu rasprodaju, a EURO STOXX 50 izgubio oko devet posto.
Ako se iz izračuna ukloni pet najgorih kolovoza, prosječni rezultat EURO STOXX-a 50 prelazi iz negativnog u blago pozitivan teritorij. Takav rezultat ne poništava sezonalnost, ali pokazuje koliko nekoliko ekstremnih događaja može promijeniti dugoročni prosjek i stvoriti dojam stabilnijeg obrasca nego što on stvarno jest.
Niža likvidnost tijekom ljeta ipak daje dodatnu težinu sezonskom argumentu. Manja aktivnost dijela institucionalnih ulagača i niži volumeni mogu tržište učiniti osjetljivijim na neočekivane vijesti, pa geopolitički događaj, podatak o inflaciji ili promjena očekivanja oko kamatnih stopa može izazvati izraženiji pomak nego tijekom razdoblja veće tržišne dubine.
Muratović pritom upozorava da slabija sezonalnost širokog indeksa ne znači da će svi dijelovi tržišta istodobno imati loše rezultate. Pojedini indeksi ili sektori tijekom ljetnih mjeseci mogu pokazivati slabiju povijesnu statistiku, dok drugi upravo u tom razdoblju imaju povoljnije sezonske obrasce.
Problem počinje kada kalendar zamijeni strategiju ulaganja
Mehaničko korištenje sezonalnosti podrazumijevalo bi da ulagač prodaje u određenom mjesecu, ponovno ulazi na tržište nekoliko mjeseci kasnije ili povećava ulaganje samo zato što počinje povijesno snažnije razdoblje. Takav pristup zanemaruje činjenicu da pojedina godina može znatno odstupati od povijesnog prosjeka, dok propušteno razdoblje snažnog rasta može biti skuplje od koristi ostvarene izbjegavanjem nekoliko slabijih mjeseci.
Češće promjene portfelja mogu povećati i transakcijske troškove te porezne obveze, dok široka poznatost najpopularnijih sezonskih obrazaca dodatno smanjuje mogućnost da oni dugoročno ostanu jednostavan izvor prednosti. Ako velik broj ulagača očekuje isti obrazac i unaprijed mu prilagođava pozicije, dio tog učinka može se ranije ugraditi u cijene.
Za dugoročno ulaganje zato ostaju važniji rast dobiti kompanija, valuacije, kamatne stope, inflacija, gospodarski ciklus i kvaliteta poslovanja. Ovogodišnje europsko tržište dobro pokazuje koliko fundamentalni čimbenici mogu biti snažniji od kalendara. EURO STOXX 50 dosegnuo je 12. kolovoza rekordnih 6.577,20 bodova i bio približno 13 posto iznad početka godine, dok je DAX istoga dana dosegnuo rekordnu vrijednost tijekom trgovanja.
Istodobno su analitičari povećali očekivanja rasta dobiti kompanija iz STOXX-a 600 za drugo tromjesečje, što pokazuje da tržište može imati snažnu fundamentalnu podlogu i tijekom povijesno slabijeg dijela godine.
Pročitajte još:
Sezonalnost zato ima najviše smisla kao dio šire analize, posebno kada ulagaču pomaže procijeniti u kojem se dijelu povijesnog ciklusa tržište nalazi i jesu li statističke vjerojatnosti u tom trenutku povoljnije ili nepovoljnije.
„Sezonalnost bih opisala kao kompas, a ne autopilot: može pokazati gdje su se u prošlosti pojavljivali povoljni ili nepovoljni uvjeti, ali investitor i dalje mora procijeniti što pokreće tržište upravo danas“, zaključuje Muratović.
