Porezni sustavi europskih zemalja značajno se razlikuju, a razlike nisu vidljive samo u ukupnoj visini poreznih prihoda, nego i u načinu na koji države prikupljaju novac za financiranje javnih potreba.
Dok neke zemlje veći udio prihoda ostvaruju kroz poreze i socijalne doprinose u odnosu na veličinu gospodarstva, druge imaju znatno niže porezno opterećenje. Najnoviji podaci Eurostata za 2025. godinu otkrivaju i zanimljiv položaj Hrvatske.
Ukupni omjer poreza i bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno zbroj poreza i neto socijalnih doprinosa kao postotak BDP-a, u EU iznosio je 40,7 posto u 2025. godini, što je blagi rast u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosio 40,2 posto.
Istodobno, u eurozoni se omjer poreza i BDP-a također povećao s 40,7 posto u 2024. godini na 41,3 posto lani.
U apsolutnom iznosu, prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u 2025. godini u EU porasli su za 401 milijardu eura na 7,68 bilijuna eura na godišnjoj razini.
U eurozoni, prihodi od poreza i socijalnih doprinosa porasli su za 327 milijardi eura u usporedbi s 2024. godinom, na 6,56 bilijuna eura.
“U proteklim godinama, porezni prihodi zemalja EU-a bili su značajno pogođeni pandemijom COVID-19. Gotovo sve zemlje EU-a uvele su mjere odgode plaćanja poreza i socijalnih doprinosa u 2020. To znači da su porezi obračunati kao prihod u 2020., ali plaćeni tek u sljedećim razdobljima, što je dovelo do povećanja potraživanja opće države. Neke od mjera odgode plaćanja poreza nastavile su se u 2021. i 2022. godini. Osim toga, niz zemalja EU-a uveo je privremena smanjenja poreza”, objašnjavaju statističari.
Omjer poreza i BDP-a značajno se razlikovao među zemljama Europske unije u prošloj godini.
Najveći udio poreza i socijalnih doprinosa kao postotka BDP-a zabilježen je u Francuskoj, 46 posto. Zatim su Belgija s 44,7 posto, Danska s 44,3 posto i Austrija s 43,9 posto, pokazali su statistički podaci.
S druge strane, Irska (22,7 posto), Rumunjska (29,3 posto), Malta (30,3 posto) i Bugarska (30,6 posto) zabilježile su najniže omjere.
U 2025. godini, u usporedbi s 2024. godinom, omjer poreza i BDP-a povećao se u 19 zemalja EU-a.
Najveći porast zabilježen je u Njemačkoj s 40,3 posto u 2024. na 41,4 posto u 2025. godini. Na drugom mjestu je Malta gdje je porastao s 29,3 posto na 30,3 posto, a na trećem je Španjolska gdje je porastao s 37,2 posto u 2024. godini na 38,1 posto u 2025.
Nasuprot tome, u osam zemalja EU-a došlo je do smanjenja omjera poreza i BDP-a, a najveća smanjenja zabilježena su u Švedskoj, s 41,8 posto u 2024. na 41,2 posto lani. Uz Švedsku se izdvaja i Latvija u kojoj je zabilježen pad s 34,9 posto na 34,2 posto.
U apsolutnom iznosu, od 2024. do 2025. godine, sve zemlje Europske unije i Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) zabilježile su rast poreznih prihoda.
Među državama članicama EU-a najveći porast prihoda od poreza i socijalnih doprinosa u razdoblju od 2024. do 2025. zabilježen je u Rumunjskoj (10,5 posto), Bugarskoj (10,4 posto), Malti (9,4 posto), Hrvatskoj (9,3 posto) i Litvi (8,4 posto).
Zanimljivo je i da su u 2025. godini najviši udjeli poreza na proizvodnju i uvoz u BDP-u zabilježeni u Švedskoj (20,8 posto), Hrvatskoj (19 posto), Mađarskoj (17,3 posto) i Grčkoj (17,2 posto).
Pročitajte još:
Podaci za 2025. godinu pokazuju da Hrvatska ima specifičnu strukturu poreznih prihoda u europskim okvirima. Posebno se ističe visok udio poreza na proizvodnju i uvoz u BDP-u, što upućuje na važnost neizravnih poreza u domaćem poreznom sustavu.
Istodobno, činjenica da su hrvatski porezni prihodi na godišnjoj razini porasli među najbržima u Europskoj uniji otvara pitanje koliko na takva kretanja utječu gospodarski rast, potrošnja i promjene u poreznim prihodima.
