Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predlaže da se daljnji rast neto plaća snažnije podupre poreznim rasterećenjem rada, uz rast bruto plaća u skladu s produktivnošću i stvorenom dodanom vrijednošću, izvijestili su povodom predstojeće odluke Vlade o administrativnom iznosu minimalne plaće za 2027. godinu.
Uredbu o visini minimalne plaće za iduću godinu vlada će donijeti do 31. listopada.
Tim povodom HUP je izradio “position paper” u kojem analiziraju fiskalni prostor i europske prakse za izračun minimalne plaće, te smatra da odgovornost za povećanje životnog standarda trebaju podijeliti poslodavci i država.
Stoga HUP predlaže dva pravila: minimalnu plaću usklađivati prema inflaciji i kretanju dodane vrijednosti u gospodarstvu, a osnovni osobni odbitak automatski povećavati najmanje do porezne osnovice minimalne plaće nakon obveznih mirovinskih doprinosa.
Time bi se osiguralo da radnik na minimalnoj plaći ne plaća porez na dohodak, kažu poslodavci.
Iznose da je od 2017. do 2025. osnovni osobni odbitak povećan oko 18 posto, dok je prosječna plaća porasla približno 87 posto.
“Kada porezni parametri ne prate rast plaća, sve veći dio dohotka podliježe oporezivanju i bez povećanja poreznih stopa. HUP zato traži redovito usklađivanje poreznih pragova i sustavno praćenje tog učinka”, navode iz te udruge.
Slične mehanizme, kažu, primjenjuju i druge europske zemlje, pa tako Njemačka porezne parametre prilagođava kako inflacija sama po sebi ne bi povećavala efektivno opterećenje rada, dok Slovačka osobni odbitak automatski veže uz životni minimum, a Austrija zakonski neutralizira dio inflacijskog učinka na porezne razrede.
Pročitajte još:
HUP zato zagovara unaprijed poznata pravila indeksacije umjesto povremenih, jednokratnih odluka, poručujući da povećanje osobnog odbitka relativno snažnije rasterećuje niže i srednje dohotke, a koristi i zaposlenim obiteljima kroz olakšice za djecu i uzdržavane članove, dok radnicima ostaje veći neto iznos bez jednakog povećanja ukupnog troška rada za poslodavca.
