Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike predstavilo je u srijedu novi, besplatni digitalni alat dostupan svim poslodavcima u Hrvatskoj pod nazivom “Metodologija za vrednovanje radnih mjesta”.
Alat je izrađen uz potporu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), u skladu s Direktivom EU o transparentnosti plaća, točnije prema četiri kriterija propisana tom direktivom: vještinama, odgovornosti, naporima i radnim uvjetima zaposlenih.
Sljedeći korak bit će donošenje izmjena i dopuna Zakona o radu, a u sklopu istog bit će uspostavljen i Nacionalni sustav transparentnosti plaća.
“Digitalni sustavi – Metodologija za vrednovanje radnih mjesta i Nacionalni sustav za izvještavanje o transparentnosti plaća uspješni su praktični alati u sklopu projekta ministarstva. Prenošenje direktiva EU će kroz pravnu sigurnost, kvalitetu rada zaposlenika, veću transparentnost, dati i dodatnu reputacijsku vrijednost hrvatskim poslodavcima na globalnom tržištu”, naveo je resorni ministar Alen Ružić.
Rok za implementaciju spomenute direktive istekao je 7. lipnja, a među članicama Europske unije u svoje zakonodavstvo dosad ga je ugradilo samo pet država – Italija, Slovačka, Malta, Litva i Grčka.
Direktivu o transparentnosti plaća za Financije.hr su komentirali i iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Istaknuli su da spremnost na provedbu novih pravila nije jednaka kod svih poslodavaca. Veće kompanije koje već imaju razvijene sustave vrednovanja radnih mjesta, platne razrede i strukturirane HR procese lakše će se prilagoditi, dok će promjene za velik dio malih i srednjih poslodavaca biti zahtjevnije.
U HUP-u pritom ocjenjuju da najveći izazov neće biti samo izvještavanje o plaćama, već ono što mu prethodi, a to je sposobnost poslodavaca da svoje sustave plaća objasne kroz jasne, objektivne i rodno neutralne kriterije. To uključuje vrednovanje radnih mjesta, određivanje usporedivih poslova te definiranje kriterija poput odgovornosti, kompetencija, napora i uvjeta rada, što se izravno nadovezuje na metodologiju koju je predstavilo Ministarstvo.
Naglašavaju i da transparentnost plaća ne znači da svi zaposlenici na istom ili usporedivom radnom mjestu moraju imati identičnu plaću. Razlike mogu biti opravdane, primjerice, različitim iskustvom, kompetencijama, odgovornošću, radnim učinkom ili rezultatima.
Ključno je, međutim, da za razliku u plaći postoji objektivno i rodno neutralno obrazloženje. Poslodavci također moraju imati mogućnost reagirati na stanje na tržištu rada te privući i zadržati stručnjake koji su im potrebni. Upravo je to jedna od ključnih točaka na kojima HUP inzistira u razgovorima o implementaciji Direktive.
Individualno pregovaranje o plaći također neće nestati, ali će rezultat takvog pregovaranja ubuduće morati biti objektivno obrazložen ako dovodi do razlike u plaći između osoba koje obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Drugim riječima, razlika u plaći nije problem sama po sebi, već razlika za koju poslodavac nema objektivno i rodno neutralno objašnjenje.
Pročitajte još:
Istodobno, napominju, nacionalni propisi moraju jasno priznati legitimne razloge za različitu razinu plaće i ne smiju ograničiti nagrađivanje učinka, odgovornosti, znanja i individualnog doprinosa.
Ono čemu se HUP protivi jest da troškovi dodatno rastu zbog dupliciranja podataka koje država već ima ili zbog pravne nesigurnosti koja će generirati sporove. Zato je za HUP ključno da implementacija uz dostatan rok prilagodbe bude jasna i proporcionalna: transparentnost da, uklanjanje neopravdanih razlika da – ali bez pretjerane rigidnosti sustava koja bi poslodavcima onemogućila nagrađivanje boljeg rezultata, veće odgovornosti i većeg individualnog doprinosa.
