Mala i srednja poduzeća u razvijenim gospodarstvima sve više zaostaju za velikim kompanijama po produktivnosti, a najnoviji podaci Europske središnje banke (ESB) pokazuju da se istodobno povećavaju i razlike u pristupu financiranju.
Dok mala i srednja poduzeća u europodručju prijavljuju daljnje pogoršanje dostupnosti bankovnih kredita, velike kompanije bilježe poboljšanje, a razlika se jasno vidi i u njihovim investicijskim planovima.
Prema ovogodišnjem OECD-ovu Compendiumu pokazatelja produktivnosti, mala i srednja poduzeća s manje od 250 zaposlenih u 2024. godini u prosjeku su dosezala samo 65 posto produktivnosti velikih poduzeća. Još 2013. bila su na 70,5 posto, što znači da se jaz u nešto više od desetljeća povećao za gotovo 5,5 postotnih bodova. Razlika se povećala u 20 od 32 zemlje za koje postoje usporedivi podaci.
OECD u ovoj usporedbi produktivnost mjeri prometom po zaposlenoj osobi, pa podatak nije istovjetan klasičnoj mjeri produktivnosti rada koja se temelji na dodanoj vrijednosti po zaposlenom ili satu rada. No, usporedba pokazuje koliko se položaj kompanija razlikuje ovisno o njihovoj veličini.
Veličina ipak nije jedina bitna
Velike kompanije imaju niz prednosti koje se odražavaju na produktivnost. OECD među njima navodi ekonomiju razmjera, lakši pristup financiranju, snažnije upravljačke i kadrovske kapacitete te veću uključenost na međunarodna tržišta. Posebno velike razlike postoje u kapitalno intenzivnim djelatnostima. U industriji MSP-ovi u prosjeku ne dosežu ni polovicu produktivnosti velikih kompanija.
U poslovnim uslugama jaz je manji. MSP-ovi ondje dosežu oko 87 posto produktivnosti velikih tvrtki, ali je i taj omjer znatno lošiji nego prije desetak godina, kada je iznosio 98 posto. U informacijama i komunikacijama mala i srednja poduzeća dosežu manje od 64 posto produktivnosti velikih, iako se u toj djelatnosti razlika tijekom posljednjeg desetljeća smanjila.
Sama veličina ipak nije dovoljna da objasni zašto je neka kompanija produktivnija od druge. OECD-ovi podaci pokazuju da se oko 95 posto razlika u produktivnosti unutar pojedine djelatnosti pojavljuje među poduzećima iste veličine. Tehnologija, kvaliteta upravljanja, znanje zaposlenika i sposobnost pojedine kompanije da raste i dalje imaju veliku ulogu.
Krediti velikima puno dostupniji
Jedna od prednosti velikih kompanija koju OECD izdvaja jest razlika u pristupu kapitalu, koja sde, prema najnovijim podacima ESB-a ponovno povećava.
Istraživanje SAFE za drugo tromjesečje 2026. pokazuje da se pristup bankovnim kreditima za MSP-ove dodatno pogoršao. Neto četiri posto malih i srednjih poduzeća u europodručju prijavilo je slabiju dostupnost kredita, nakon tri posto u prvom tromjesečju. Kod velikih kompanija trend se u međuvremenu preokrenuo: nakon neto dva posto onih koje su početkom godine bilježile pogoršanje, u drugom tromjesečju neto četiri posto prijavilo je poboljšanje dostupnosti kredita.
Razlika nije toliko izražena u samoj cijeni novca. Rast kamatnih stopa na bankovne kredite u drugom tromjesečju prijavilo je neto 43 posto MSP-ova i 41 posto velikih kompanija. Međutim, financijski jaz, kojim ESB uspoređuje potrebe poduzeća za bankovnim kreditima i njihovu dostupnost, kod MSP-ova se povećao s tri na pet posto, dok je kod velikih poduzeća ostao na jedan posto.
Različit odnos banaka prema kompanijama vidi se još jasnije u odgovorima o njihovoj spremnosti na kreditiranje. Neto 12 posto velikih poduzeća primijetilo je poboljšanje spremnosti banaka da im posude novac, u odnosu na samo dva posto MSP-ova.
Istodobno se povećava i razlika u ulaganjima. Neto četiri posto MSP-ova u drugom je tromjesečju povećalo investicije u dugotrajnu imovinu, dok je među velikim kompanijama njihov udio dosegnuo deset posto. Za treće tromjesečje povećanje ulaganja očekuje samo četiri posto MSP-ova, nasuprot 17 posto velikih kompanija.
To je posebno važno u trenutku u kojem tvrtke moraju ulagati u automatizaciju, digitalizaciju i umjetnu inteligenciju. ECB-ovo istraživanje pokazuje da velika poduzeća češće planiraju ulaganja u AI, infrastrukturu i edukaciju zaposlenika, dok se kompanije za takva ulaganja velikim dijelom oslanjaju na vlastita sredstva.
Zbog toga se može stvarati krug iz kojeg se manjim tvrtkama teže izvući: niža produktivnost znači manje vlastitih sredstava za velike investicije, dok je vanjski kapital istodobno teže dostupan. To ne znači da teže financiranje samo po sebi uzrokuje nižu produktivnost, ali OECD pristup kapitalu navodi kao jedan od faktora koji objašnjavaju prednost velikih kompanija.
Hrvatski obrtnici pokazuju sličan problem
Hrvatski podaci daju dodatnu sliku problema, ali uz važnu ogradu: podaci Hrvatske obrtničke komore odnose se isključivo na obrtnike, a ne na sva mala i srednja poduzeća, pa ih nije moguće izravno uspoređivati s OECD-ovom i ECB-ovom skupinom MSP-ova. Ipak, pokazuju sličan obrazac: najmanjim poslovnim subjektima jednostavniji i manji instrumenti financiranja očito su dostupniji od velikih programa i klasičnih bespovratnih poziva.
HOK je u kolovozu objavio analizu zastupljenosti obrtnika u korištenju bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata. Analiza bespovratnih potpora obuhvaća razdoblje od 2022. do podataka dostupnih 1. srpnja 2026., dok su pojedini financijski instrumenti praćeni od 2023. godine.
Od ukupno 737,3 milijuna eura odobrenih bespovratnih sredstava, obrtnicima je pripalo oko 25 milijuna eura, odnosno samo 3,39 posto. U 2022. godini dobili su 13,8 milijuna od ukupno 320,8 milijuna eura, a u 2024. 8,2 milijuna od 202 milijuna eura. Za 2025., prema podacima dostupnima do 1. srpnja ove godine, obrtnicima je odobreno 2,9 milijuna od ukupno 214,6 milijuna eura.
Drukčija je slika kod HAMAG-BICRO-ovih zajmova. Od 2023. do prve polovice 2026. obrtnicima je odobreno 859 zajmova, odnosno gotovo 17 posto svih odobrenih zajmova, ukupne vrijednosti 38,5 milijuna eura.
Samo u prvih šest mjeseci ove godine odobreno im je 218 zajmova, više nego tijekom cijele 2024., kada ih je bilo 190, ili cijele 2025., kada su odobrena 182. Vrijednost zajmova odobrenih obrtnicima u prvoj polovici ove godine bila je 62 posto veća nego 2023.
Razlika između bespovratnih sredstava i manjih zajmova HOK-u je jedan od pokazatelja da je dio postojećih programa slabo prilagođen strukturi obrtništva. Obrtnički projekti uglavnom su manje vrijednosti, zbog čega Komora predlaže više financijskih instrumenata manjih iznosa, jednostavnije procedure te administrativne zahtjeve koji bi bili razmjerni veličini ulaganja.
Pročitajte još:
Sličan signal daju i vaučeri. Obrtnici su 2023. činili 9,88 posto korisnika odobrenih vaučera, a godinu poslije 12,13 posto. HOK smatra da su upravo takvi jednostavniji modeli bliži strukturi i potrebama hrvatskog obrtništva.
Veličina i konstrukcija financijskog instrumenta očito znatno utječu na to koliko će ga najmanji poduzetnici koristiti.
U kombinaciji s OECD-ovim podacima to postaje važno i za pitanje produktivnosti. Ako male tvrtke već zaostaju za velikima, a buduća ulaganja sve se više vežu uz tehnologiju, digitalizaciju i kapitalno intenzivnu transformaciju poslovanja, njihov pristup izvorima financiranja postaje još važniji. OECD-ovi podaci zasad pokazuju da se jaz u produktivnosti tijekom posljednjeg desetljeća nije smanjio. U većini promatranih gospodarstava dodatno se povećao.
