Radnici zbog AI-ja ispadaju bolji nego što jesu, a šefovi toga nisu svjesni

Istraživanje provedeno među gotovo 10.000 zaposlenika diljem Europe i Sjeverne i Južne Amerike pokazalo je da većina smatra kako umjetna inteligencija poboljšava njihov profesionalni ugled.

Čak 64 posto ispitanika priznalo je da su je koristili za obavljanje posla koji sami ne bi mogli napraviti, no to stvara problem menadžerima kada trebaju odlučiti koga unaprijediti.

Istraživanje koje je u utorak objavio Use.AI, platforma koja objedinjuje nekoliko velikih jezičnih modela u jednoj pretplati, obuhvatilo je 9.684 zaposlene odrasle osobe iz SAD-a, Velike Britanije, Kanade, Europske unije i Latinske Amerike.

Istraživanje je pokazalo da je 52 posto ispitanika reklo kako su zahvaljujući umjetnoj inteligenciji djelovali iskusnije nego što zapravo jesu, što stvara sliku u kojoj ostvareni rezultati nadmašuju njihove stvarne vještine.

Oko 64 posto ispitanika reklo je da su koristili umjetnu inteligenciju kako bi obavili posao koji inače ne bi mogli samostalno izvršiti, dok je 43 posto navelo da im je pomogla preuzeti odgovornosti za koje se još nisu osjećali dovoljno kvalificiranima.

Dodatnih 35 posto ispitanika priznalo je da bi im bilo teško obavljati dio svog trenutačnog posla bez umjetne inteligencije, dok je četvrtina zabrinuta da njihov poslodavac smatra da su sposobniji nego što uistinu jesu.

Menadžeri doista često nisu svjesni toga – 39 posto zaposlenika reklo je da su predali rad izrađen uz pomoć AI-ja, a da pritom nisu to spomenuli, dok je 30 posto prihvatilo pohvale za posao koji je tehnologija u znatnoj mjeri odradila.

Ni jedno od toga nužno ne predstavlja kršenje pravila jer većina radnih mjesta nema obvezu prijavljivanja korištenja umjetne inteligencije. Ipak, to znači da se radni učinak procjenjuje bez saznanja o tome koliko je posla zapravo bilo prepušteno AI-ju.

Posljedice sežu i do napredovanja u karijeri, jer je 19 posto ispitanika reklo da je rad uz pomoć umjetne inteligencije pridonio njihovu unapređenju.

Očito rješenje – obveza zaposlenika da navedu kada su koristili umjetnu inteligenciju – nije nešto što kompanija koja stoji iza istraživanja u potpunosti podržava.

“Ne mislim da bi kompanije trebale zahtijevati od zaposlenika da prijave svaku interakciju s umjetnom inteligencijom”, rekao je za Euronews Ihor Herasymov, suosnivač i izvršni direktor Use.AI-ja.

Smatra da bi to vrlo brzo postalo nepraktično kako se ovi alati sve više ugrađuju u svakodnevni softver i rutinske poslovne zadatke, te je predložio uži kriterij.

“Korisniji kriterij bio bi pitanje je li AI bitno utjecao na sadržaj i samu srž rada. Ako je generirala značajan dio analize, preporuke, prezentacije, koda ili nekog drugog važnog rezultata, zaposlenici bi trebali navesti da su koristili takvu pomoć”.

Kako je rekao, cilj ne bi trebao biti nadziranje zaposlenika.

“Menadžerima treba pružiti dovoljno konteksta da mogu procijeniti i sam rad i doprinos zaposlenika tom radu”, rekao je Herasymov. Dodao je da bi provediva politika “trebala biti usmjerena na značajnu pomoć umjetne inteligencije, provjeru i odgovornost, uz jasnu napomenu da osoba koja predaje rad i dalje snosi odgovornost za njegovo razumijevanje i obranu”.

Ništa od toga ne znači da ti zaposlenici nisu bili kvalificirani, budući da je vješto korištenje umjetne inteligencije samo po sebi profesionalna vještina koja postaje sve važnija.

Problem je u tome što gotov rezultat rada više ne otkriva o osobi koja ga je izradila ono što je nekoć otkrivao. To je osobito važno kada kompanija odlučuje tko je spreman preuzeti veće odgovornosti.

“Gotov rezultat rada i dalje je važan, ali sve manje postaje cjelovit pokazatelj nečijih sposobnosti”, rekao je Herasymov.