Globalno gospodarstvo trebalo bi u 2026. porasti tri posto, a rast bi se u 2027. mogao ubrzati na 3,4 posto, pokazuje analiza GlobalData. Prognoze se pritom gotovo nisu promijenile u odnosu na one objavljene prije šest mjeseci.
Iza relativno stabilne globalne brojke, međutim, kriju se velike razlike među pojedinim državama. Prema GlobalDati, gospodarski rezultati ove godine sve više ovise o dvama čimbenicima: izloženosti troškovima energije povezanima s ratovima i položaju zemlje u lancu vrijednosti hardvera za umjetnu inteligenciju.
Četiri najveća neto izvoznika hardvera povezanog s umjetnom inteligencijom — Tajland, Malezija, Tajvan i Južna Koreja — u prvom su tromjesečju 2026. ostvarila rast koji je bio 4,4 postotna boda iznad prognoza. U ostatku svijeta rezultat je bio 0,3 postotna boda ispod očekivanja.
„Južna Koreja uvozi gotovo svu energiju, ali njezin položaj u lancu opskrbe hardverom za umjetnu inteligenciju ublažava tu izloženost. Gospodarski rezultati u 2026. slijede drukčiji obrazac od tradicionalne podjele na uvoznike i izvoznike energije“, izjavio je Ramnivas Mundada, direktor ekonomskih istraživanja i analize kompanija u GlobalDati.
Stare regionalne podjele sve manje objašnjavaju razlike
GlobalData ističe da uobičajene kategorije, poput podjele na razvijena i tržišta u nastajanju ili na pojedine regije, sve slabije objašnjavaju trenutačne razlike u rastu.
Primjer je subsaharska Afrika, za koju se u 2026. očekuje agregatni rast od 4,3 posto. Ta brojka, međutim, obuhvaća vrlo različite uvjete za izvoznike nafte i gospodarstva koja energente uglavnom uvoze.
Rast povezan s umjetnom inteligencijom nije ograničen samo na proizvođače čipova. Koristi imaju i zemlje uključene u gradnju podatkovnih centara, sklapanje komponenti i druge dijelove tehnološkog lanca, osobito u istočnoj i jugoistočnoj Aziji.
Zbog toga investicijski i strateški timovi sve češće procjenjuju izloženost pojedinih država kroz dvije osi — troškove energije i položaj u tehnološkom lancu vrijednosti — umjesto samo prema regiji ili razini dohotka.
Različiti inflacijski pritisci i kamatne stope
Razlike se prelijevaju i na monetarnu politiku. Izvoznici koji su zaštićeniji snažnom pozicijom u tehnološkom lancu uglavnom bilježe slabiji prijenos viših cijena energije na inflaciju nego energetski ovisniji uvoznici.
To bi u idućih godinu dana moglo dovesti i do različitih putanja kamatnih stopa u pojedinim skupinama zemalja.
„Naslovna brojka globalnog rasta ove godine vrlo malo govori o stanju pojedinih gospodarstava. Izloženost energiji i položaj u tehnološkom lancu vrijednosti mnogo bolje objašnjavaju razlike“, zaključio je Mundada.
